„Zelena dolina“ sa Srđanom Stevanovićem

U ovosedmičnom izdanju rubrike „Zelena dolina“ u okviru emisije „Dobar dan, regijo“, ugostili smo Srđana Stevanovića, turizmologa iz Srebrenice.

„Prvo da kažem, pošto mnogi naši sugrađani ne znaju, pitaće se otkud ja u emisiji o prirodi, ja sam diplomirani turizmolog. Diplomirao 1990. godine, studirao sam Prirodno-matematički fakultet, odsjek za turizmološke nauke u Beogradu. Dok sam bio u Srebrenici u škloli, bio sam član izviđačkog odreda ‘Haćan Mithat’, hodali smo svuda  po prirodi, po okolini Srebrenice i po čitavoj Jugoslaviji, onda se tad rodilo interesovanje za prirodu i sve ono što nas okružuje, a i sama činjenica da u našem kraju postoji Banja Guber i u dogovoru sa ljudima, ja tada kad sam završavao srednju školu, znao sam da nema tih stručnjaka za turziam i hotelijerstvo i, osim što sam volio prirodu, opredijelio sam se za turizam i iz tog razloga. Malo ljudi to zna, to moje pravo zanimanje, znaju možda da je nešto u vezu sa turizmom, ali eto, osjetio sam potrebu da to razjasnim na početku“, rekao je Srđan Stevanović.

Povodom Svjetskog dana planina, naš sagovornik je rekao da je Srebrenica i cijela BiH bogata, ali da ljudi malo cijene to što imaju.

„Planine i šume su prirodna pluća Zemlje, mi smo u takvoj državi gdje ima toliko šuma i planina da je to čitavo bogatstvo. O tome treba da se priča. Majevica, Tara, Javor, Bjelašnica, Jahorina, Maglić, Zelengora… da ne nabrajam više. Sama činjenica da smo imali zimske olimpijske igre u Sarajevu, govori dovoljno. Svako kaže ‘otiću na planinu da se nadišem’, zato što su šume i planine prirodni izvor čistog vazduha. Treba da ih poštujemo, da čuvamo, da njegujemo, pomažu nam, za neke stvari ih iskorištavamo, ali se moramo i brinuti o njima, ponovo obnavljati, pošumljavati. Kad sam ja bio školarac, bilo je toga, đaci su izlazili, pošumljavali, organizovane su takve akcije, ja u zadnje vrijeme ne znam da se dešava tako nešto. Viđam kamione koji vuku drva, ali nisam čuo da ima organizovanog pošumljavanja“, kaže Srđan.

Dotakli smo se i turističkih potencijala Srebrenice.

„Srebrenica je razuđena, ima mnogo sela, to je dobar potencijal, i za, recimo, seoski turizam. Treba ljude i obučiti, nije to daj za tri mjeseca da mi uzmemo nešto para, a poslije ništa. Ako mislimo da Srebrenica živi od turizma, ima dosta i treba dosta ulaganja, počev od infrastrukture, onda Banja Guber je tu, ali ostali turistički potencijali su udaljeni od grada, treba misliti na prevoz do tih mjesta. Turizam je kompleksna stvar, imamo potencijale koji mogu da se iskoriste, ali treba nam i školovanih kadrova. Kadrove za Guber i imamo, oni su školovani ovdje, to su maseri, medicinari i sl, koji mogu da se doškolovavaju, i na to trebamo misliti, da mladi ostanu ovdje. A ugostitelja, hotelijera, toga isto treba. Dakle, treba ulagati i u školovanje kadrova“, smatra Stevanović.

„Svako od nas može da krene od sebe i da čuva prirodu. Za početak, možemo paziti da u prirodi ili bilo gdje drugo ne bacamo otpatke, da što manje koristimo plastične kese. Mada tu i država ima udjela, ako su kese već toliko štetne, što se dozvoljava njihova proizvodnja? Svako je odgovoran na svoj način. Priroda je u opasnosti, sve se više narušava ta neka ravnoteža. Mi u Srebrenici treba da znamo. Nemamo more. Nije nam blizu Drina, kao što je Bratuncu ili Bajinoj Bašti, jezero je takođe udaljeno… Zato treba čuvati planine i šume, u planine otići, taj izletnički turizam, treba ga njegovati, treba znati uživati, ali uvijek imati na umu koliko nam šume znače i da ih trebamo čuvati“, zaključio je Srđan Stevanović, tokom gostovanja u srebreničkom studiju UPSMedia radija.