Danas je Božić, praznik ljubavi, radosti i praštanja

BozicPravoslavni vjernici širom svijeta danas proslavljaju Božić, koji je pored Vaskrsa, najradosniji praznik kod hrišćana.

Božić se slavi tri dana, a tokom najradosnijeg hrišćanskog praznika običaj je da se pozdravlja sa „Mir Božji, Hristos se rodi“ otpozdrav je „Vaistinu se rodi“. Ovaj način pozdravljanja treba koristiti do Bogojavljenja, 19. januara.

Ovom danu predstoji post koji traje 40 dana i koji se završava upravo na božićno jutro. U toku posta, pravoslavni hrišćani ne jedu meso, mliječne proizvode i jaja. Ulje i vino dozvoljeni su svakog dana osim srijede i petka, kada bi trebalo postiti na vodi. Posljednja sedmica posta posti se strožije, bez ribe i ko god može – na vodi.

Kada osvane Božić, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima, objavljujući tako dolazak najradosnijeg dana.

Svi ukućani odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju. Svetom tajnom pričešća završava se četrdesetodnevni post.

Prema Bibliji, Isus Hristos je Sin Božji. Njega je rodila Djeva Marija. U to vrijeme, car Avgust naredio je popis stanovništva, pa su Josif i Marija iz Nazareta krenuli u Vitlejem. Nisu uspjeli pronaći odmaralište, pa su završili u pastirskoj pećini, gdje se i rodio Isus, u jaslama – baš kako su predviđali proroci.

Na Božić, prije podne, bolje što ranije, „dok dan napreduje“, u kuću dolazi specijalni gost koji se obično dogovori sa domaćinom, a može biti i neki slučajni prolaznik, i on se posebno dočekuje u kući. Zove se položajnik. Položajnik pozdravi dom Božićnim pozdravom, ljubi se sa ukućanima i odlazi kod šporeta. Otvara vrata na šporetu ili peći, ranije na ognjištu, džara vatru i izgovora zdravicu:

„Koliko varnica, toliko zdravlja. Koliko varnica, toliko ljudi u kući. Koliko varnica, toliko srećica. Koliko varnica toliko parica (novca). Koliko varnica, toliko u toru ovaca. Koliko varnica, toliko prasadi i jaganjaca. Koliko varnica, toliko gusaka i piladi, A najviše zdravlja i veselja. Amin. Bože daj“.

Domaćica poslije toga posluži položajnika i daruje ga nekim prikladnim poklonom. On je čovjek, koji na Božić, i za cijelu narednu godinu donosi sreću u kuću.

Česnica je nazaobilazna i glavna hrana na trpezi za Božić. Prema narodnim običajima, to je bijela pogača umiješena od pšeničnog brašna bez kvasca. U česnicu, kada mijesi, zavisno od kraja do kraja, domaćica stavi paru, parče Badnjaka, zrno pasulja, zrno kukuruza, malo soli…

Porodica, zajedno sa položajnikom, doručkuje i tada svi dobiju po parče česnice. Ko u česnici nađe paru – vjeruje se da će zarađivati dobro te godine i da će biti srećne ruke; ko nađe parče drveta – taj će se veseliti cijele godine (jer se Badnjak kaže i Veseljak); pasulj i kukuruz – radiće na njivi; so – biće glavni kuvar.

Od kraja do kraja, postoje različita vjerovanja i običaji, ali ovo su bili najrasprostranjeniji.

Za Božić treba početi raditi sve ono što želite uspješno raditi u toku cijele godine, treba biti i veseo i svima oprostiti – Božić označava novi početak.

Pored Srpske pravoslavne crkve, rođenje Hristovo danas slave i ruska i gruzijska crkva, zatim, kanonski nepriznate makedonska i crnogorska pravoslavna crkva. Po Julijanskom kalendaru slave i Jerusalimska patrijaršija, Kopti i manastiri na Svetoj gori u Grčkoj.

Svim vjernicima koji slave, želimo srećan i blagosloven Božić, uz pozdrav – Mir Božji, Hristos se rodi.