Srebreničani imaju priliku da nauče osnove znakovnog jezika

gestovni jezik srebenicaGluvi ljudi se suočavaju sa izazovima otežane komunikacije. Gluva osoba ne može da obavlja većinu svojih osnovnih dnevnih aktivnosti ili da se sporazumije sa svojom okolinom, zatim postoji nepristupačnost u saobraćaju i javnim institucijama. Upravo da bi olakšali svim gluvim i nagluvim osobama, ali i da bi omogućili ostalima da se sporazumiju sa njima u Srebrenici se održava trodnevna radionica „Osnove znakovnog jezika“ , a u sklopu manifestacije „Dani Srebrenice 2017“.

 

Problem gluvih ljudi nije nov, on postoji od davnina. Organizatori radionicama žele da ukažu da je pravo na znakovni jezik ljudsko pravo na vlastiti jezik, sa nezavisnim leksikonom i gramatičkim sistemom. Bez edukacije o znakovnom jeziku, nezamislivo je uključivanje gluvih i nagluvih u život zajednice. Međutim, na radionicama se nije pojavilo mnogo zvaničnika.

„Mi smo danas očekivali više zainteresovanih, pogotovo iz institucija jer je ovo jako bitno za institucije, za uposlenike, pogotovo u šalter salama, matičar recimo, u pošti, gdje gluve osobe svakodnevno dolaze i imaju problem sa komunikacijom“, rekla je za UPSMedia Željka Katanić ispred organizatora.

Ipak, polaznici radionica ističu značaj svog prisustva na ovakvim događajima.

„Zelim da naučim znakovni jezik, da mogu i ja da se sporazumijem sa osobama koje imaju problem sa sluhom. Recimo, imam želju da komuniciram s njima, ali nekad se osjećam neprijatno zato što ne znam“, izjavila je Fimka Zelić.

„Sama pilika koja mi se pruža i meni koja radim u ustanovi koju posjećuju i koja je otovrena za sve naše korisnike i prilika koja mi se pruža da naučim nešto novo, jer ovo možemo gledati kao jedan novi jezik“, rekla je Violeta Radić.

Znakovni jezik, kaže, nije težak koliko se čini.

„Nije teško, lako je i logično, jer u svakodnevnom razgovoru svi mi koristimo te kao neke, pričamo rukama, a u stvari ne znamo da nekada i koristimo da riječi rukama, koje u gestovnom jeziku imaju neko značenje“, smatra Radićeva.

Prema Konvenciji UN o pravima osoba sa invaliditetom, znakovni jezici su izjednačeni sa govornim jezicima, a gluve osobe se tretiraju kao jezička manjina, zbog čega se u svijetu već sporovodi bilingvalno obrazovanje gluvih, odnosno učenje znakovnog i pisanog jezika. Kod nas, međutim, znakovni jezik još uvijek nije dio školskog programa.