Bratunac i Srebrenica: Povećan broj pacijenata oboljelih od gripa, kako se zaštititi

U posljednje vrijeme primijetan je porast broja pacijanata u Srebrenici i Bratuncu koji se javljaju sa simptomima prehlade i gripa, tako da su se u Bratuncu u posljednja 24 časa javila čak 72 pacijenta, a prema riječima ljekara u Domu zdravlja Srebrenica, svaki ljekar opšte prakse dnevno ima i po više od 20 pacijenata.

Sa doktorom Nerminom Džanićem, ljekarem opšte prakse u Domu zdravlja Srebrenica, popričali smo o prehladi i gripu, kao i o načinima prevencije.

Prehlade su obično bezopasne i najčešće se povlače bez posljedica, ali kada se radi o gripu oprez je veoma potreban.

Šta je prehlada i prvi simptomi

Prehladu izaziva više od 200 slabijih vrsta virusa, koji se prenose kapljičnim putem, ali i direktnim dodirom, kao i posredno – preko ruku i predmeta.

Prve naznake prehlade javljaju se dan do dva nakon kontakta s virusom. Obično započinju svrabom i osjećajem žarenja u grlu, koji se polako pogoršavaju. Najčešće budu zahvaćeni sinusi i grlo, a može se spustiti i na bronhije.

„Prehlada je mnogo češća od gripa, a nju izazivaju virusi koji i nisu toliko opasni i izazivaju mnogo slabije oblike bolesti, gdje imamo suzenje očiju, zapušen nos, eventualno upale grla. Simptomi gripa su slični simptomima prehlade, samo što su izraženiji i duže traju. Glavni problem kod gripa su komplikacije jer grip vrlo lako može da pređe u akutne bronhitise i u upalu pluća, gdje čak i smrtonosno može da se završi“, ističe dr Džanić.

Šta je grip i simptomi gripa

Simptomi kod klasičnog gripa nastupaju naglo, s visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima i jakom iznemoglošću.

Kod gripa je uočen sezonski karakter, a sezone gripa javljaju se najčešće u prelaznim periodima, na proljeće ili u jesen, a vrlo često i u zimu, kada je temperatura napolju dosta niža od one u unutrašnjim prostorijama.

„Imamo, dakle, naše tijelo koje je naviknuto na toplo vrijeme u kućama i generalno u toplim prostorijama, onda dolazi do hladnog udara, kada izađemo napolje, pa opet toplo, gdje u momentima dolazi do slabljenja imuniteta, kada virusi napadaju naše tijelo“, objašljava doktor Nermin Džanić.

Kako ojačati imunitet

Od načina našeg života, stresa, neispavanosti, ishrane zavisi i stanje u kojem se nalazi naš imunosistem.

„Jača hrana, koja je aktuelna u jesen i u zimu, nažalost dosta je vitaminski slaba i to dovodi do pada imuniteta. Mi možemo uticati na jačanje imunosistema i to pijući dosta tečnosti, jedući što više citrusnog voća, i to limun, narandže, mandarine, nar – sve su to zdrave voćke koje nam omogućavaju veliki porast C vitamina koji djeluje antioskidativno i slobodne radikale veže i na taj način omogućava bolje stanje organizma. Takođe treba mirovati i što je moguće više izbjegavati dodire sa potencijalnim izvorima gripa“, kaže dr Džanić.

Smanjiti rizik od oboljevanja možemo i na druge načine, a dr Džanić nam objašnjava kako.

„Grip je oboljenje koje se prenosi kapljičnim načinom, dovoljno je da sjedimo s nekim u istoj prostoriji. Potrebno je redovno provjetravati sve prostorije u kojima se boravi, kako bi svjež vazduh ulazio, a virusi izlazili vani. Virusi na određenom UV svjetlu i ne mogu da prežive, tako da pri zračenju dosta toga možemo uraditi. Redovno pranje ruku je takođe bitno, jer svako od nas dotakne nos, prilikom kašljanja stavi ruku na usta, to dovede do kontaminacije ruke i prilikom rukovanja sa drugom osobom mi imamo kontakt, druga osoba slučajno nek dotakne svoj nos i automatski imamo ulazni put za razvoj gripa i prehlade“, ističe dr Džanić.

Da li vakcinacija pomaže?

U sklopu redovne zdravstvene zaštite, Dom zdravlja Srebrenica organizuje vakcinacije za najugoroženije kategorije stanovništva u koje spadaju ljudi iznad 65 godina, ljudi sa dijabetesom i ljudi sa kardiovaskularnim bolestima. Međutim, veliki je problem što dosta ljudi ne vjeruje u vakcinaciju.

„Ogromno nepovjerenje izazvalo je i veoma mali odziv naših sugrađana, pogotovo što ljudi miješaju pojmove gripa i prehlade. Oni misle da ukoliko se vakcinišu i prehlade u međuvremenu, da ta vakcina nije imala efekta. A ta vakcina je njega zaštitila od gripa, od prehlade naravno nije, prehladiti se može u svakom momentu“, ističe dr Nermin Džanić, i dodaje da je sada već kasno za vakcinaciju jer je sezona gripa već uveliko otpočela.

Ono što je veoma važno to je da se virus ne liječi antibioticima. Antibiotici se koriste isključivo u borbi protiv bakterija. Dešava se da se na virus nadoveže bakterijska infekcija usljed oslabljenog imuniteta, kada ljekar daje i antibiotik. Ali to nikako ne radite na svoju ruku, već samo ako vam ljekar tako savjetuje – i obavezno se javite svom ljekaru čim primijetite prve simptome gripa ili prehlade.