REZULTATI NAGRADNOG KONKURSA 2. PROSVJETNO-KULTURNOG ZBORA „STOPAMA LUKE MILOVANOVA GEORGIJEVIĆA“

Na 2. konkurs Prosvjetno-kulturnog zbora „Stopama Luke Milovanova Georgijevića“
pristigle su ukupno 74 prijave iz svih krajeva regiona. Nakon razmatranja
dostavljenih radova zaseban stručni žiri za svaku nagradu na video konferenciji
održanoj 20.11.2020. god. donio je sljedeće odluke:
Književna nagrada „LUKA MILOVANOV GEORGIJEVIĆ“
Treću nagradu je dobio Miloš Milićević iz Doboja za rukopis pod šifrom
„mm1052”. U rukopisu se izdvaja pjesma „Znakovi pored puta” koja čistim lirskim
iskazom pjeva o onovremenim i ovovremenim temama koje nude upečatljivo svjedočenje
o prolaznosti vremena.
Drugu nagradu je dobio Milan Gromović iz Novog Sada za rukopis pod nazivom
„Koloplet”. Kako stoji u podnaslovu pjesme, u pitanju je kratki edukativni lirski
spjev, koji obiluje bogatim jezikom, koji nas u petnaest pjesama u kojima se nalazi
četrdeset osam fusnota, podsjeća na zaboravljenu kolektivnu memoriju – registar
značajnh ličnosti, događaja, pojmova.
Prvu nagradu je dobio Miladin Berić iz Banja Luke za rukopis pod šifrom
„Argentina”. Pokazujući da podjednako vlada različitim vrstama strofa (distih,
katren, oktava) u tri pjesme daje snažne slike nacionalne mitologije, paralelno pjeva
i o savremenom čovjeku i njegovom udesu. Muzička sazvučja su u ovoj poeziji protkana
ukrštenom rimom, kojom autor vješto rukovodi i daje stihove antologijske
vrijednosti.
Branislav Zubović, predsjednik žirija

Književna nagrada „ZVONIMIR ŠUBIĆ“
Na književni konkurs za najbolju pripovijetku ili kratku priču, koja će biti
ovjenčana nagradom Zvonimir Šubić, primili smo ukupno dvadeset pet prijava, što
mejlom što tradicionalno kovertom. Imajući u vidu da se nagrada ove godine
dodjeljuje prvi put, ovakvo interesovanje za konkurs pomalo je i neočekivano, a svakako
poštovanja vrijedno. A nagrada postaje još respektabilnijom kad se uz kvantitet, koji
je ipak manje bitan, sagleda i književni kvalitet pristiglih tekstova. Sve to žiriju,
uz nespornu čast, sačinjava i ozbiljnu muku pri sastavljanju nužnoga vrijednosnog
poretka među radovima. Pogotovo, ako se rečenom pridoda i neminovna, a vrlo
izražena raznolikost poetika svakoga od pretendenata na ovo književno priznanje. No,
takve su pojave i uobičajene kad je o vrednovanju umjetničkih radova riječ. Tu
preciznoga kantara nema, pa književni sud, iako neće i ne smije biti odoka, neumitno
mora zavisiti od oka, odnosno viđenja i senzibiliteta sudije. Za naše oko zapala su
četiri rada, koja će ponijeti prva tri mjesta. Nadamo se da nas zbog toga niko neće
gledati krivim okom, a mi ćemo, kako to obično biva, krenuti izokola, od trećega ka
prvome mjestu, te iznijeti pred oči javnosti, što argumentovanije, svoj sud.
Kao što je broj tri simbol srpstva i pravoslavlja, tako je i na ovom književnom
konkursu treće mjesto pripalo upravo priči sa nacionalnom tematikom, što je
vidljivo i iz samog naslova, koji glasi Marš na Drinu. Potpisnik teksta jeste
Ljiljana Terentić iz Smedereva pod šifrom Caki 52. U ovoj dirljivoj noveli
tematizuje se smrt, što je jedna od univerzalnih tema u književnosti. Ova priča
priključuje se onom slijedu antologijskih novela o smrti pravednika u kakve spadaju
Andrićeva Smrt u Sinanovoj tekiji, Samokovlijina Rafina avlija ili Šubićeva
Timotijeva smrt. Pravednik i heroj čija je smrt ovdje opisana jeste nedavno
preminuli dr Miodrag Lazić, te smo obradovani činjenicom da je Doktor već dobio
svoj književni spomenik, što je nesumnjivo i zaslužio. Iz novele isijava duh
humanosti i pravoslavlja i sva je prožeta dubokim, iskrenim i zdravim
patriotizmom. Ona predstavlja najljepši omaž često skrajnutim, a neizmjerno
zaslužnim ljekarima i medicinskim radnicima, a konkretno i u prvom redu ratnim
hirurzima. Dr Lazić ovdje je opravdano postavljen u društvo svojih najvećih
prethodnika kakvi su Mihailo Petrović, Subotić i Sveti Luka Krimski. Prikazan je
spokojni odlazak u smrt nekoga ko je smrt pobijedio u hiljadama bitaka.
Drugo mjesto dijele dvije priče, a to su Žermin Žibao Gorana Jovanovića iz Bara i
Zenomrzac Petre Nešić iz Niša tj. radovi potpisani šiframa GJ82BarŽibao i
Pokretna fešta. Obje priče fokusirane su na život savremenog čovjeka i prikazuju
svu njegovu ispraznost i besmislenost. Obje su izrazito aktuelne i precizno
dijagnostifikuju društvene bolesti današnjice. Žermin Žibao ukazuje na sve
izraženiju zatrpanost informacijama iz cijeloga svijeta, što čovjeka onemogućuje da
se ozbiljnije posveti svom poslu i svojoj porodici. Mali, obični čovjek postaje
zavisan od novih vijesti, iako ga se one suštinski najčešće i ne tiču. Zbog toga on
smatra da je pozvan da vodi i bistri svjetsku politiku, dok mu njegove stvarne obaveze
izgledaju krajnje efemerno i zamorno, te mu stoga život postaje apsurdan. Na lijep i
zanimljiv način ukomponavani su otuđenje čovjeka od porodice i od posla i (fizičkog)
rada, a onda i pogubnost društvenih mreža, sve izraženiji defetizam, besmislenost
administracije, razmaženost današnjeg čovjeka itd. Slične teme su preokupacija i
priče Zenomrzac. Problematizuje se duhovna dezorijentisanost savremene individue
i njeno lutanje kroz razne filozofije i stilove života kao što su zen, veganstvo,
feminizam itd. Potcrtava se i beskrupuloznost kapitalizma. Priča otvara nove teme,
izrazito je aktuelna, ima po(r)uku. Govori se o čovjekovoj iščašenosti iz njegovoga
prirodnog stanja. Dijalog, koji je u priči vrlo zastupljen, i te kako je efektan i
potcrtava dramsku notu ili notu sukoba.
Prvonagrađeni rad jeste pripovijetka Krajputaš Osnivaču Narodne…,čiji je autor
Ivo O. Andrić iz Srebrenice, koja se izdvaja i po kvantitetu, budući da joj je obim
šesnaest strana, ali i po kvalitetu. Rad je potpisan šifrom Fora. Riječ je o jednoj
vrlo neobičnoj i originalnoj priči koja je stvarana u nadrealističkom duhu, gdje se
majstorski prepliću verizam i fantastika. Kroz prikazivanje sna i podsvijesti
glavnoga junaka pisac upućuje svoju oštru satiru prema društvu. Prikazan je
nepremostivi jaz između želja na jednoj i mogućnosti na drugoj strani, izmaeđu sna i
jave, a sve kroz vrlo žive i upečatljive slike i scene, koje nerijetko sadrže primjese
humora. Djelo je pisano zavidnom elokvencijom i gipkošću rečenice, a zasićeno je i
znalački upotrijebljenim stilskim figurama, naročito metaforom i poređenjem.
Priču odlikuje prezir prema društvenim normama, pobuna protiv ustaljenog poretka
i navika. Ovaj rad, u odnosu na gotovo sve druge prispjele tekstove, odlikuje
prikazivanje događaja, odnosno radnje, što i jeste suština pripovijetke ili priče kao
epske forme. Ostale priče više naginju ka meditativnoj ili ispovjednoj prozi i
zaobilaze događaj, te je i to jedna od glavnih vrlina Krajputaša.
POHVALE: Milan Manić (Pančevo) – Proces, šifra: Gospodin K
Jovan N. Bundalo (Beograd) – Dara Jovanova, šifra: Slutnja
Senahid Nezirović (Lukavac) – Zulumćari, šifra: 1,3,5,7,9
Dragana Jovanović (Ljubovija) – Fobofobija, šifra: Hulijan Karaš
msr Dušan Pejić, predsjednik žirija

Novinarska nagrada „BOŠKO MILOVANOVIĆ“
Nagradu dijele Petra Nešić iz Niša za rad „Kod Antona u ekstraordinaciji“, pod
šifrom Pokretna fešta i Aleksandra Marilović iz Dervente za rad „Čuvanje
srpskog jezika kao zavještanja danas“, pod šifrom Grušenjka.
POHVALA: Dejan Spasojević iz Zvornika za rad „Izvor“, pod šifrom Drinski;
Rad „Kod Antona u ekstraordinaciji“ prije svega predstavlja hibridnu žanrovsku
tvorevinu koja integriše novinarsku reportažu, putopis i dramski tekst. Ubjedljivu
prevagu odnose pozitivne ocjene kada su u pitanju rečenica, leksika, jezik i stil.
Vrlo interesantna, prilično otvorena i pitka novinarska priča ukazuje na autora
koji ima još da uči ali ima i odličan domet.
Rad pod naslovom „Čuvanje srpskog jezika kao zavještanja danas“ žanrovski je stručni
osvrt ili analiza ali na jedan stilski živahan i slikovit način. Jasno i rječito
govori o problemima očuvanja srpskog jezika kao najvažnijeg identitetskog faktora
srpskog naroda.
Pohvaljen rad „Izvor“ je žanrovski putopisna reportaža sa elementima izveštavanja
u kriznim situacijama ali sa dobrom idejom komponovanja različitih elemenata i
motiva reportaže u jedinstvenu fabulu. Ima elemente književne naracije i lijepo je
što govori o zavičaju i današnjim problemima ali otvara i perspektive napuštenih
zavičajnih prostora.
prof.dr Boban Tomić, predsjednik žirija
Studentska stipendija „LUKA MILOVANOV GEORGIJEVIĆ“
Aleksandra Bibić, student 4. godine Fizičkog fakulteta na Univerzitetu u Beogradu
sa ostvarenim opštim uspjehom 9,75.
Literarna nagrada „ŽIVAN JOVANOVIĆ“
Srednja škola: Vukašin Jovanović i Marica Milosavljević, učenici
Srednjoškolskog centra „Srebrenica“
Pohvala: Marina Trišić, SŠC „Srebrenica“
Osnovna škola: Anđela Prodanović, OŠ „Prva osnovna škola“ Srebrenica

Slađana Dostanić, predsjednica žirija
Čestitamo svima koji su nagrađeni i pohvaljeni. Zahvaljujemo se svim učesnicima
konkursa koji su dali doprinos visokom kvalitetu pristiglih radova. Zbog loše
epidemiološke situacije planiran dvodnevni kulturno-umjetnički program je
otkazan za narednu godinu, kada će biti upriličena i svečana dodjela nagrada.
Organizacioni odbor
SPKD „Prosvjeta“ – OO Srebrenica