Stižu stršljenovi ubice!?

Azijski stršljenovi, koji su posljednjih dana zaposjeli istočni dio Hrvatske, sasvim bi lako mogli da se premjeste i na prostor BiH, upozoravaju stručnjaci.

U posebnoj pripravnosti su pčelari koji su svjesni kakvu bi pustoš, u slučaju masovnije najezde, ovi insekti napravili na njihovim pčelinjacima.

Kako kažu, u strahu su i za ljudske živote, s obzirom na to da ubod azijskog stršljenja često zna da završi i smrtnim ishodom.

Naime, oni u sebi imaju toliko otrova da samo nekoliko uboda može da dovedu do prestanka rada bubrega. Do reakcije dolazi već za minut, a ubod može da završi gubitkom svijesti, padom pritiska, otežanim disanjem, pa čak i smrću.

To se prije nekoliko dana zamalo desilo jednom mještaninu hrvatskog mjesta Dopsin, koji se gotovo ugušio nakon uboda ovog insekta.

Azijski stršljen tokom godine u Kini povrijedi oko 1.600 ljudi, a njihov snažan otrov na ljudskom tkivu stvara rupe nalik ranama od metka. Lete brzinom do 60 kilometara na čas, a u minuti mogu da izmasakriraju čak 40 pčela.

Pčelari iz Srpske kažu da su čuli da je ovaj opasni insekt praktično došao do BiH, zbog čega su u pripravnosti.

„Hrvatska nam je u komšiluku, tako da je za očekivati da azijski stršljen osvane i kod nas. Svjesni smo da može da bude smrtonosan po ljude, a u pčelinjacima pravi haos“, kaže predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Radivoje Maksimović.

I veterinari upozoravaju da je, ako je već došao do Hrvatske, prilično izvjesno da će se azijski stršljen doseliti i na naše prostore.

„Međutim, s obzirom na to da je jesen na pragu, nadamo se da naše prostore neće naseliti toliko prenosnika kao što bi moglo da se desi u proljeće“, kažu u Veterinarskoj komori RS.

Skrivali se u ukrasnim bambusima

U Veterinarskom institutu “Dr Vaso Butozan” kažu da klimatske karakteristike BiH, kao i susjednih zemalja, omogućavaju uspješno naseljavanje Vespa velutina, odnosno azijskog stršljena.

„U posljednje dve godine pratili smo postepeno širenje ovog stršljena iz Francuske, gdje se uselio uvozom ukrasnih bambusa u grnčarijama iz Azije. Oni su vrlo agresivni i za potrebe ishrane vlastitog legla trebaju mnogo proteinske hrane, a to su najčešće dijelovi toraksa odraslih pčela. Usljed eventualnog kontakta sa ovim stršljenovima, ljudi mogu biti izloženi novim alergijskim sklonostima“, ističe dr Violeta Santrač.

izvor:

mondo.ba