Godišnjica „Oluje“: Srpske Busije tuge

Vlada RS i Vlada Srbije zajednički organizuju sjećanje na žrtve hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“, u kojoj je prije 21 godinu život izgubilo 1.856 srpskih civila, 836 ih se i dalje vodi nestalim, dok ih je oko 250.000 prognano iz Hrvatske.

Više detalja na: http://www.cafe.ba/fun/226173_Navrsava-se-21-godisnjica-od-Oluje-i-progona-Srba-Srpskim-zrtvama-zajednicki-pomen.html

Vlada RS i Vlada Srbije zajednički organizuju sjećanje na žrtve hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“, u kojoj je prije 21 godinu život izgubilo 1.856 srpskih civila, 836 ih se i dalje vodi nestalim, dok ih je oko 250.000 prognano iz Hrvatske.

Više detalja na: http://www.cafe.ba/fun/226173_Navrsava-se-21-godisnjica-od-Oluje-i-progona-Srba-Srpskim-zrtvama-zajednicki-pomen.html

Vlada RS i Vlada Srbije zajednički organizuju sjećanje na žrtve hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“, u kojoj je prije 21 godinu život izgubilo 1.856 srpskih civila, 836 ih se i dalje vodi nestalim, dok ih je oko 250.000 prognano iz Hrvatske. U izbjegličkom naselju Busije u opštini Zemun parastos će tim povodom biti održan večeras u 20 časova, a zatim je predviđeno obraćanje Milorada Dodika, predsjednika RS, i Aleksandra Vučića, premijera Srbije, dok će dan kasnije u Sava centru Savez Srba iz regiona i Koalicija udruženja izbjeglica održati memorijalnu akademiju. „Stradanje kroz koje su Srbi u Hrvatskoj prošli prije 21 godinu izazvano je vojno-policijskom akcijom ‘Oluja’, koja će u Hrvatskoj za dva dana biti slavljena kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Budući da se u službenim i državnim sjećanjima ovo stradanje ne spominje i ne nalazi svoje mjesto, svima nam je dužnost sjećanje na sunarodnike“, naglasio je juče Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća, nakon komemorativne sjednice u Zagrebu u sjedištu SNV-a. Saša Milošević, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine za Zagreb, naglasio je i to da ova organizacija s punim pijetetom suosjeća sa svima, Srbima, kao i Hrvatima i pripadnicima drugih nacionalnosti koji su u „Oluji“ izgubili život, zdravlje, imovinu i domove. „Prošlo je više od dvije decenije, ali brojni pokušaji uspostavljanja klime povjerenja u regionu nisu dali mnogo rezultata. Mi smo zabrinuti da se i ove godine, uoči godišnjice, veliča ustaštvo, podižu tenzije i raspiruje nacionalizam, dok je povratak u Hrvatsku sporadičan ili gotovo zaustavljen“, upozorili su iz Komesarijata za izbjeglice Srbije, podsjećajući na nedavnu rehabilitaciju kardinala Alojzija Stepinca, poklonika ustaške ideologije, te ukidanje desetogodišnje kazne za ubistvo srpskih civila Branimiru Glavašu. Komesarijat ističe i to da je povratak Srba u Krajinu sporadičan, da izgleda kao da hrvatska država čini sve da se on nikad i ne dogodi. „Od početka ratova na prostorima SFRJ 1991. godine, u Srbiji je utočište potražilo 610.000 Srba iz Hrvatske i BiH, od kojih danas status izbjeglice iz Hrvatske ima još njih oko 20.000“, naveli su iz Komesarijata. Savo Štrbac, direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“, ocijenio je juče „da je nakon egzodusa srpskog naroda sa područja nekadašnje Republike Srpske Krajine (RSK) uslijedio tihi egzodus, koji se događa i danas“. „Na osnovu zvanične državne statistike Hrvatske, posljednjih godina na jednu migraciju iz Srbije prema Hrvatskoj dešava se pet migracija iz Hrvatske prema Srbiji. Prema posljednjem popisu u Hrvatskoj, Srba je bilo nešto više od četiri odsto, a do sljedećeg popisa taj broj može biti samo manji“, istakao je Štrbac. Zvanična hrvatska politika vodi se podacima da je u vrijeme „Oluje“ na području Krajine bilo oko 80.000 Srba, dok je iz Fonda za humanitarno pravo, ipak, naglašeno da mnogo izbjeglica „Oluje“ i danas živi u kolektivnim centrima i nijedan preživjeli nema status civilne žrtve rata. „Ko može pobiti nespornu činjenicu da je u Hrvatskoj 1995. godine izvršeno klasično etničko čišćenje Srba, na najgrublji način, uz učešće hrvatske vojske, policije, HVO-a i NATO snaga“, upitao je juče Milenko Savanović, predsjednik Odbora Vlade RS za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS. Kada je u pitanju obilježavanje godišnjice „Oluje“, u Hrvatskoj slave ove godine u Kninu, gdje će Marko Perković Tompson održati koncert.

Više detalja na: http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Navrsava-se-21-godisnjica-od-Oluje-i-progona-Srba-Srpskim-zrtvama-zajednicki-pomen/381674

Srbija i Republika Srpska obeležavaju dan sjećanja na prognane Srbe iz Hrvatske 1995. godine. Ovo beogradsko naselje naselile su mahom izbjeglice iz Krajine.

SRBIJA i Republika Srpska prisjetiće se u četvrtak 4. avgusta progona srpskog naroda iz Hrvatske u avgustu 1995. Na dan kada su pre tačno 21 godinu pristigle prve kolone Krajišnika, u naselju Busije kod Beograda biće održana državna manifestacija obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe.

Pomen žrtvama „Oluje“, koji će služiti patrijarh srpski Irinej sa arhijerejima, biće održan u 20 časova na platou ispred Hrama Svetog Ćirila i Metodija. Obilježavanju Dana sjećanje prisustvovaće premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik RS Milorad Dodik.

– Mesto obilježavanja i njen program izabrani su u znak sećanja na izbegličke kolone koje su pred ofanzivom hrvatskih snaga sigurnost pronašle u Srbiji – kažu u Nemanjinoj 11. – Busije čine dio Beograda naseljen većinom prognanicima iz Kninske Krajine, pristiglih posle akcije „Oluja“. Svoje sjećanje na ovu dramu sa prisutnima podijeliće Jelena Šarić, koja je u leto 1995. u izbegličkoj koloni stigla u Srbiju.

Državno obilježavanje Dana sjećanja počeće intoniranjem himne „Bože pravde“ i svečane pjesme Republike Srpske. Na Busije u četvrtak će, pored dva državna vrha, doći i delegacije SPC, Vojske Srbije, izbegličkih udruženja, kao i više hiljada građana. Umetničkim tačkama manifestaciju će obogatiti i KUD „Krajina“ iz Beograda, koji će izvesti pesmu „U jesen se rado vraćam“, kao i glumci banjalučke akademije umjetnosti Jovanka Milovanović i Velimir Blanić, koji će govoriti odlomak iz poeme Branka Ćopića „Petrovačka cesta“.

Osnovna ideja državnog obeležavanja godišnjice „Oluje“ je sjećanje na akciju hrvatske vojske i policije, uz prećutnu saglasnost međunarodne zajednice, kada je za svega nekoliko dana sa svojih ognjišta proterano više od četvrt miliona ljudi. Na taj način gotovo potpuno etnički su očišćene severna Dalmacija, Lika, Banija i Kordun. Ovi prostori u sastavu tadašnje Republike Srpske Krajine bili su pod zaštitom Ujedinjenih nacija. U „Oluji“ je uništeno 25.000 srpskih kuća, 13.000 privrednih objekata, 182 zadružna doma, 56 zdravstvenih stanica, 78 crkava, 29 muzeja, 181 groblje… Posle pogroma u svoje domove vratilo se oko 20.000 Srba, mahom staraca. Više od 1.000 sela i naselja, u kojima su Srbi bili većina, praktično je prestalo da postoji.

POMENI I ZVONA

DAN sećanja na stradale i prognane Srbe u ratovima devedesetih godina ustanovljen je prošle godine, a prvi put je na državnom nivou obilježen prošle godine kod mosta na Savi kod Sremske Rače.

– Očekujemo da se u obilježavanje Dana sećanja uključe i građani Srbije i Republike Srpske. „Oluja“ je velika rana na duši našeg naroda, a stradanje i progon nikada ne smiju biti zaboravljeni. U svim hramovima SPC biće služeni pomeni, a u čast Dana sećanja na stradale i prognane oglasiće se crkvena zvona.

PLATO ispred Crkve Svetog Ćirila i Metodija, u naselju Busije, nekoliko kilometara od Batajnice, je sređen. Meštani najvećeg izbegličkog naselja u Srbiji kažu da su spremni da ugoste sve koji budu došli da obeleže Dan sećanja na stradanje i progon Srba iz Hrvatske u akciji „Oluja“.

Na ulazu u Busije, kraj Ugrinovačkog puta, zatekli smo radnike i mašine. Rekli su nam da postavljaju spomen-park kao sećanje na poginule u akciji „Oluja“, pre 21 godinu.

– Postavljanjem spomenika želimo da sačuvamo sjećanje na stradanje našeg naroda – rekao nam je Ilija Vezmar, predsjednik Udruženja građana naselja Busije, koje čine prognani iz Hrvatske. – Simbolično, obilježje ćemo otkriti u četvrtak, uoči centralne manifestacije.