Protivpožarna (ne)kultura – zamjenik starješine TVJ Bratunac Zlatan Simić

„Početak je sezone grijanja, i to je sa aspekta zaštite od požara početak opasnosti od požara koji nastaju na dimovodima. Najveći broj požara nastaje u prvom dijelu sezone, kada su i najvidljivije posljedice lošeg ili nikakvog održavanja dimovodnih instalacija i to prije svega mislim na dimnjake. Na industrijskim objektima se, možemo reći koliko-toliko i vodi računa zbog niza faktora, kod privatnih objekata, a pogotovu u stambenim zgradama stanje je dosta loše i sve je ostavljeno na savjest samih vlasnika i predstavnika zajednice etažnih vlasnika. Sankcione mjere su nikakve, pa tako da imamo stanje da pojedini dimnjaci od njihove gradnje do danas nisu nikada očišćeni, a ima ih starih i preko pola vijeka.

Zapaljenje unutrašnjosti dimnjaka nije neminovnost, ali i ako do nje dođe ne predstavlja veliku opasnost, pod uslovom da su svi parametri u samoj gradnji, održavanju i priključivanju na isti ispoštovani.

Da bismo eliminisali mogućnost nastanka požara na dimnjaku, prije početka sezone grijanja potrebno je izvršiti obavezno čišćenje dimnjaka, izvršiti vizuelni pregled od početka do kraja dimnjaka kako bi se utvrdila eventualna fizička oštećenja, a vrlo često je potrebno, zavisno od vrste ogrijeva, čišćenje ponoviti i u toku same sezone.

Ako bi se ispoštovala ova procedura oko redovnog čišćenja, vizuelne kontrole, uz to da je prethodno ispoštovana procedura gradnje i priključivanja, mogućnost izbijanja požara na dimovodnim instalacijama je zanemarljiva.

Ako se prisjetimo prošle godine, i ako uzmemo u razmatranje samo dva primjera, a to su požari na stambenim zgradama u Bratuncu i Srebrenici, gdje su direktni uzročnici širenja požara bili zapaljeni dimnjaci, vidjećemo o kakvim opasnostima se radi. Samo u ta dva požara na stambenim zgradama imali smo ogromnu materijalnu štetu gdje je uništen veći broj stanova. Naročito požar u Srebrenici gdje je spriječeno izbijanje mnogo većeg požara koji je mogao da ima nesagledive posljedice i opasnosti. Zatim u Bratuncu gdje je zahvaljujući brzoj intervenciji spriječeno širenje požara na cio stambeni blok “Lamele”. U oba slučaja direktan uzrok je bilo zapaljenje dimnjaka koji nije redovno održavan, gdje su se uvidjeli nedostaci gradnje, gdje je izostala vizuelna kontrola prije početka upotrebe i gdje su se pozar1pojedini sami stanari neodgovorno odnosili prema upotrebi istih.

Skrećem pažnju na niz drugih opasnosti koje može izazvati požar u unutrašnjosti  dimnjaka:

  • Prilikom zapaljenja dimnjaka na samom izlaznom otvoru imamo izbacivanje velikog broja užarenih iskri čađi, koje nošene vjetrom, padaju po krovu objekta i na okolni zapaljivi materijal – što može imati posljedicu nastanka i širenja novog požara.
  • Prenos toplote preko zidova dimnjaka (kod požara u unutrašnjosti dimnjaka razvija se izuzetno velika temperatura) na material koji je u neposrednoj blizini ili je naslonjen na sam dimnjak (drvo, papir i sl.), usljed čega može doći do zapaljenja i  širenja požara na unutrašnji prostor.
  • Prenos toplote i zapaljenje građevinskih elemenata, konstrukcije krova ili međuspratne konstrukcije. Najčešće greške, gdje radi stabilnosti imamo uzidane krovne grede  u sam dimnjak, isti slučaj kod starijih zgrada gdje nemamo betonske ploče gdje je drvena međuspratna konstrukcija, grede naslonjene ili poluuzidane u dimnjak.
  • Pucanje dimnjaka usljed izuzetno visoke temperature koja se stvara kod zapaljenja unutrašnjosti dimovoda (zapaljenje čađi) i doseže i do 1000 stepeni.

I niz drugih opasnosti koje mogu nastati u momentu zapaljenja dimnjaka.

Ukoliko smo primijetili požar na dimnjaku  :

  • Odmah pozvati vatrogasnu jedinicu na broj telefona 123 ili stanicu policije na 122, i dežurnom licu saopštiti neophodne informacije.
  • Obavijestiti susjedne stanare, posebno ako se radi o  požaru dimnjaka u stambenoj zgradi. Opasnost od nastanka otrovnih plinova (ugljen-monoksid) je izuzetno velika.
  • U zadimljene prostorije ne ulaziti, usljed stvaranja sve veće količine dima napustiti objekat.
  • U grijnim tijelima spojenim na zapaljeni dimnjak prigušiti vatru zatvaranjem svih dotoka vazduha u peć.
  • Sve zapaljive predmete ukloniti  sa dimnjaka i iz njegove neposredne blizine.
  • Ne otvarati otvore na dimnjaku “rozetne”, otvore za čišćenje…
  • Ako ste primijetili da se požar proširio van dimnjaka, odmah što bezbjednije napustiti objekat.
  • Požar dimnjaka nikada ne gasite sami. Požar u unutrašnjosti dimnjaka nikada se ne gasi vodom. Voda na užarenim zidovima dimovoda, gdje je temperature i do 1000 ºC naglo isparava, čime povećava zapreminu i pritisak unutar dimovoda, što može da dovede do eksplozije dimnjaka, a samim tim i niz drugih opasnosti (1l vode prilikom isparavanja na visokoj temperaturi daje 1700 l vodene pare).
  • Nakon smirivanja i prolaska zapaljenja unutrašnjosti dimnjaka, kontrolisati još neko vrijeme temperaturu zidova dimovoda, a nakon potpunog smirivanja izvršiti vizuelni pregled i utvrditi nastala oštećenja, koja je potrebno otkloniti prije naredne upotrebe dimnjaka.

Požari unutrašnjosti dimnjaka vrlo često se prošire i na druge dijelove objekta, gdje u većini slučajeva načine veliku materijalnu štetu, kao i opasnosti po ljudske živote. Glavni uzročnici su fizička oštećenja, građevinske greške prilikom gradnje i neredovno održavanje – zato još jednom apel na građane da prije sezone grijanja vizuelno pregledaju svoj dimnjak i izvrše čišćenje ili angažuju ovlašteno pravno ili fizičko lice za tu vrstu poslova, koje će izvršiti čišćenje i obavezno utvrditi fizičko stanje dimnjaka.“

Zamjenik starješine TVJ Bratunac

Zlatan Simić, Bsc.inž.Zop