Prenosimo informacije dobijene iz Civilne zaštite Srebrenica.
Služba civilne zaštite Opštinske uprave opštine Srebrenica obavještava stanovništvo na području opštine Srebrenica da je Javna zdravstvena ustanova „Institut za javno zdravstvo„ Republike Srpske izdala Procjenu ugroženosti ljudi na zahvaćenom kontaminiranom području virusom Afričke svinjske kuge i Preporuke za ponašanje i postupanje ljudi u istom, kako nebi došlo do širenja zaraze.
U Procjeni ugroženosti ljudi na zahvaćenom kontaminiranom području virusom Afričke svinjske kuge i Preporukama za ponašanje i postupanje ljudi u istom, kako nebi došlo do širenja zaraze izdatim od strane Javne zdravstvene ustanove „Institut za javno zdravstvo„ Republike Srpske navodi se sljedeće:
Rizik obolijevanja ljudi od afričke svinjske kuge:
Afrička svinjska kuga je kontagiozna virusna bolest domaćih i divljih svinja. Ova bolest nije zoonoza, odnosno od nje ne obolijevaju ljudi. U skladu sa navedenim i trenutnim raspoloživim podacima, ova bolest ne predstavlja rizik za ljudsko zdravlje.
Rizik obolijevanja ljudi od drugih zaraznih bolesti:
Prilikom kontakta sa bolesnim ili uginulim životinjama treba biti oprezan zbog mogućnosti dobijanja drugih infektivnih bolesti od kojih svinje mogu oboljeti a koje se mogu prenijeti na ljude. Generalno, uzročnici zaraznih bolesti se sa životinja na ljude mogu prenijeti na više načina:
· Direktnim kontaktom (uzročnici infekcije mogu se prenijeti direktnim fizičkim kontaktom sa životinjama. To može biti zbog ugriza ili ogrebotina, ili u kontaktu sa inficiranom kožom, ranama, pljuvačkom, urinom ili izmetom),
· Indirektnim kontaktom (infektivne kapljice mogu kontaminirati površine ili mogu biti u vazduhu nakon kašljanja ili kihanja, a zatim se mogu udahnuti ili progutati od strane čovjeka ili inficirati otvorene rane),
· Vektorski (putem insekata, glodara itd.),
· Putem hrane (ljudi mogu da obole kada jedu kontaminirane produkte životinjskog mesa),
· Putem vode (voda se može kontaminirati izlučevinama bolesne životinje, posebno izmetom zaraženih životinja).
Vezano za svinje, posebnu grupu bolesti koje se mogu prenijeti sa svinje na čovjeka čine bolesti koje se prenose upotrebom neadekvatno termički obrađenog mesa (kampilobakterioza, salmoneloze, cisticerkoza, askarijaza, listerioza, trineloza itd.). S obzirom da se sa zaraženim i uginulim životinjama postupa u skladu sa veterinarskim mjerama (eutanaziranje i adekvatno uklanjanje), rizik prenošenja ovih bolesti na ljude ne bi trebao biti od značaja. Zbog povećanog boravka sa životinjama i kontaktom sa leševima, postoji povećan rizik za obolijevanje od drugih zaraznih bolesti koje se direktnim kontaktom mogu prenijeti sa svinja na ljude.
Ove bolesti nemaju potencijal da se prenose sa čovjeka na čovjeka te se obolijevanje, ukoliko se i desi, može očekivati u sporadičnom obliku.
Bitno je napomenuti da je ove informacije potrebno istovremeno sagledati sa informacijama iz veterinarskog sektora jer na rizik obolijevanja ljudi utiče adekvatno sprovođenje mjera određenih od strane veterinarskog sektora, prepoznavanje bolesti kod svinja, klinička slika određenog zaraznog oboljenja kod svinja, učestalost i mogućnost njenog pojavljivanja na našem području itd.
Zarazne bolesti od kojih čovjek može oboljeti u direktom kontaktu sa oboljelim i/ili uginulim životinjama (ukoliko je životinja oboljela od te bolesti) su sljedeće:
Erizipeloid:
Erizipeloid je akutno infektivno oboljenje koje izaziva Erysipelothrix rhusiopathiae, gram pozitivni inkapsulirani, nesporogeni, nepokretni bacil. U prašini može da ostane infektivan više nedjelja. Erysipelothrix rhusiopathiae se nalazi u cijelom svijetu u mrtvoj materiji biljnog i životinjskog porijekla. Inficira domaće životinje, svinje, ovce, kokoši, ptice i ribe. Kod svinja izaziva bolest pod nazivom vrbanac ili crveni vjetar. Infekcija se na čovjeka prenosi u dodiru sa kontaminiranim mesom bolesne životinje. Uglavnom se sreće među poljoprivrednicima, veterinarima, ribarima, mesarima i kuharima. Bolest se ne prenosi kontaktom sa osobe na osobu. Manifestuje se najčešće kao kožni oblik i obično zahvata područje prstiju i šake. Bakterija ulazi u kožu koja ima ogrebotine, posjekotine ili je oštećena i izaziva zapaljenske promjene koje se veoma sporo razvijaju. Nakon inkubacije od 1 do 4 dana javlja se lagan bol, pečenje i svrab. Zatim se stvara oštroograničeni obojeni eritem uzdignutih rubova koji se postepeno širi dok sredina blijedi. Kako se infekcija širi, pojavljuju se crvenilo, otok, upaljena koža na zaraženom području. Ponekad se uočavaju natečeni limfni čvorovi. Erizipeloid se vrlo rijetko javlja kroz višestruke lezije na različitim dijelovima
tijela. Neki pacijenti mogu imati blagu temperature ili glavobolju. Bolest traje 10 do 30 dana. Tokom bolesti oboljela šaka ne može da se koristi. Sistemski oblik erizipeloida je vrlo rijedak, a tada se infekcija širi putem krvotoka i može zahvatiti zglobove, srce ili druge organe. Komplikacije su rijetke mada se mogu vidjeti apsces mozga, optički neuritis, perikarditis, hronični artritis. Dijagnoza se postavlja klinički. Etiološka dijagnoza podrazumijeva dokazivanje bakterije u uzorku tkiva ili hemokulturom (izolacija i kultivisanje, PCR). Nema seroloških testova. U liječenju, antibiotici, posebno penicilin, su efikasni u liječenju ovog stanja. U prevenciji, prilikom njege životinja i tokom obrade mesa, neophodno je primjenjivati zaštitne mjere kao što je upotreba rukavica i kecelja pri rukovanju mesom te prilikom manipulacije leševima kao i zaštita postojećih povreda.
Infekcija sa bakterijom Streptococcus suis
Najveća opasnost od infekcije bakterijskom vrstom Streptococcus suis kod ljudi prijeti osobama koje su u neposrednom kontaktu sa svinjama ili njihovim sirovim mesom. Povećani rizik za infekciju prisutan je kod imunosuprimiranih osoba. Bakterija ulazi u ljudsku kožu kroz gotovo nevidljive ubode ili ogrebotine, a zatim se može razmnožavati u krvi. Inkubacija bolesti iznosi nekoliko sati do tri dana a zatim se bolest kod ljudi manifestuje povišenom tjelesnom temperaturom i znakovima koji upućuju na meningitis (glavobolja, povraćanje, ukočen vrat, smanjena svijest, fotofobija). Gubitak sluha, uzrokovan oštećenjem slušnog živca, obično je trajna posljedica bolesti. Najznačajnija komplikacija bolesti predstavlja toksički šok koji za posljedicu ima trajno oštećenje većine vitalnih organa.
Antraks:
Akutna bakterijska infekcija koja prvenstveno predstavlja bolest domaćih životinja (ovce, konji, koze, svinje) ili divljih. Infekcija ljudi je najčešće uzrokovana ulaskom spora bakterije kroz povrede na koži, rjeđe njihovom inhalacijom ili ingestijom nedovoljno termički obrađenog zagađenog mesa. Klinički se može ispoljiti kao kožni, plućni i crijevni antraks. Bakterijemija i meningitis su moguće prateće pojave u svim oblicima.
Bruceloza:
Bakterijska bolest uzrokovana bakterijom Brucella suis a koja najčešće nastaje direktnim kontaktom čovjeka sa zaraženim životinjama kroz povrede na koži. Simptomi kod ljudi uključuju znakove nalik gripi, bolove u zglobovima i ponavljajuće groznice. U težim slučajevima, može doći do upale pojedinih organa.
Leptospiroza:
Bakterijska bolest koja pogađa mnoge vrste divljih i uzgajanih životinja, ali i ljude. Bakterije se mogu prenijeti na ljude direktnim kontaktom sa urinom ili tkivom inficirane životinje ili indirektnim kontaktom sa zaraženim životinjama preko vode, zemlje ili hrane zagađenih životinjskim urinom. Simptomi mogu biti blagi (bolovi nalik gripi i groznica) do veoma ozbiljni, uključujući mentalnu konfuziju, žuticu i oštećenje jetre, bubrega i mozga.
Prevencija i preporuke za postupanje:
Da bi se smanjio rizik od obolijevanja kod ljudi, potrebno je prilikom kontakta sa bolesnim i/ili uginulim životinjama primjenjivati sve neophodne higijenske mjere, koje uključuju:
· Upotrebu lične zaštitne opreme prilikom kontakta, koja podrazumijeva pravilno oblačenje i skidanje opreme i odlaganje korištene opreme kao potencijalno infektivne,
· Pravilno i kontinuirano održavanje higijene ruku, posebno nakon kontakta sa
· životinjom,
· Adekvatno odlaganje uginulih životinja,
· Pravilno čišćenje kontaminiranih mjesta,
· Primjenu posebnog opreza kod svinja koje pokazuju simptome bilo koje zarazne bolesti.
Higijena ruku:
Ruke obavezno pravilno prati prije i poslije kontakta sa životinjama, nakon čišćenja prostora gdje borave životinje ili prostora za njegu životinja. Pranje ruku se obavlja sapunom i toplom tekućom vodom. Držati nokte kratkim i imati dovoljne zalihe sredstava za pranje ruku. Ispravan postupak kod pranja ruku:
· Navlažiti ruke toplom, čistom, tekućom vodom,
· Staviti sapun u dlanove,
· Trljati ruke jednu uz drugu da se napravi pjena,
· Trljati ruke 20 sekundi tako da se operu svi dijelovi šake,
· Osušiti ruke čistim papirnim ubrusom za jednokratnu upotrebu.
S poštovanjem.
Obrađivač: Hasudin Mustafić, Sam.str.saradnik za poslove civilne zaštite
Načelnik odjeljenja
Adem Mehmedović
