„Dobar dan, regijo“- Gošća: Meliha Šabanović iz SOS Dječija sela i socijalna radnica programa Jačanja porodica u Srebrenici

 

U jučerašnjem Omladinskom programu za Bratunac i Srebrenicu smo, telefonskim putem, realizovali još jedno izdanje emisije „Dobar dan, regijo“. Gošća našeg radija bila je Meliha Šabanović iz SOS Dječija sela BiH, odnosno socijalna radnica programa Jačanja porodica u Srebrenici. S obzirom na trenutnu situaciju u društvu i kada svi moramo biti u socijalnoj izolaciji, javila se potreba da govorimo o porodičnom nasilju, jer se može desiti da kuća nije mjesto sigurnosti i zaštite.

  1. Možete li nam reći šta je to porodično nasilje i kako ga prepoznati?

Nasilje u porodici je ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava tjelesni integritet, mentalno zdravlje ili spokojstvo drugog člana porodice.

Za sve one koje su žrtve nasilja u porodici, stan, kuća ili neko drugo mjesto stanovanja nije dom. Nažalost, to može biti mjesto najvećeg horora i užasa. Razlikujemo nekoliko oblika zlostavljanja i možemo ga prepoznati kao:

Fizičko zlostavljanje koje podrazumijeva primjenu fizičke sile bez obzira da li je nastupila fizička povreda, a to može biti (guranje, udaranje, šamaranje, gušenje, gađanje predmetima, bacanje i uništavanje stvari po kući).

-Psihičko/emocionalno zlostavljanje– Za razliku od fizičkog zlostavljanja gdje su povrede uglavnom vidljive, emocionalno zlostavljanje je teško uočiti. U tom slučaju nasilnik čine da se žrtva osjeća uplašenom, bezvrijednom i bespomoćnom. Psihičko zlostavljanje se može prepoznati kroz ignorisanje osjećanja, ponižavanje, nazivanje pogrdnim/ružnim imenima, psovanje, prijetnja da će izvršiti samoubistvo ukoliko žrtva odluči napustiti zajednički dom i sl.

-Seksualno zlostavljanje- podrazumijeva prisilne polne radnje primjenom sile i prijetnji. U partnerskom odnosu prepoznajemo kroz nepoštivanje partnerove želje da nestupi u seksualni odnos, podsjećanje na dužnosti partnera u obavezi intimnih odnosa. Takođe, važno je naglasiti da postoje i slučajevi silovanja u braku.

Ekonomsko zlostavljanje- podrazumijeva finansijsku kontrolu ili ograničen pristup finansijama kao što je (donošenje važnih finansijskih odluka, oduzimanje novca, zabrana da radi, zahtijevanje da se opravda svaki sitni trošak).

2.Ko su žrtve porodičnog nasilja?

Istraživanja potvrđuju da su žene najčešće žrtve nasilja u porodici, ali ima slučajeva i kada su muškarci žrtve. Druge najugroženije grupe su djeca, starije osobe i lica sa ograničenim sposobnostima. Iako postoji predrasuda da su djeca žrtve zlostavljanja od strane nepoznatih osoba, žalosna je činjenica da ipak bivaju na sve načine zlostavljani upravo od članova uže i šire porodice i drugih njima bliskih osoba kojima vjeruju.

 

3.U posljednje vrijeme zbog suočavanja sa COVID-19 često čujemo kako stručnjaci upozoravaju na povećanje broja slučajeva nasilja u porodici, možete li nam kazati zbog čega i koliko su opravdani ti strahovi?

S obzirom na predložene mjere izolacije bez ostvarivanja socijalnih kontakata, usko ograničavanje članova porodice jednih na druge duži vremenski period, gubitak posla, prihoda i pitanje zdravlja dovodi do toga da se stres gomila, a nasilnici u svojim domovima, jer tu imaju kontrolu, smanjuju svoju napetost kroz agresiju. Izolacija u prostoru sa osobom koja vrši nasilje je visoko rizična, i to je faktor koji ne smijemo zanemariti iz tog razloga su opravdani strahovi od povećanja slučajeva nasilja u porodici. Takođe, osobe sklone korištenju alkohola ili drugih opojnih sredstava, te osobe sa psihičkim oboljenjima (posebno ako redovno ne uzimaju terapiju), u ovim okolnostima još lakše reagiraju nasilno.

 

4.Poznato nam je da vi radite sa porodicama i da bavite rješavanjem skoro svih porodičnih problema. Da li ste imali slučajeve nasilja u porodici i na koji način ste pružali podršku žrtvi?

 

U našem Resursnom centru djeluju profesionalci koji se bave svim sferama porodičnog života, pa tako i nasiljem u porodici. Ono što mi praktikujemo u radu sa porodicama je rad naprevenciji od svakog oblika zlostavljanja. U slučajevima saznanja o porodičnom nasilju obavještavamo nadležne institucije na dalje postupanje i pružamo psihosocijalnu podršku žrtvi nasilja. Također, upućujemo na evidentiranje povreda u Dom zdravlja Srebrenica. U pravilu nadležne institucije su dužne postupiti u skladu sa svojim nadležnostima i osigurati žrtvi zaštitu i siguran smještaj. Jedan od problema u sistemu je kratkoročna podrška žrtvi kroz smještaj u sigurne kuće od 3-6 mjeseci, što je relativno kratak period za osnaživanje. Naš tim nastoji pružiti dugoročnu podršku žrtvi u osnaživanju kroz pronalazak smještaja, podnošenje aplikacija za posao, pisanje CV-a, kratkoročno osiguranje osnovnih životnih namirnica, preraspodjelu kućnog budžeta kojim korisnik u tom trenutku raspolaže, besplatna pravna podrška na nivou RS, oslanjamo se i na ekonomsko osnaživanje u okviru našeg centra kroz samozaposlenje i obuke. U suštini pravimo individualni plan podrške u skladu sa procjenom i mogućnostima korisnika oslanjajući se na podršku institucija iz lokalne zajednice kao što su Centar za socijalni rad i Opština Srebrenica.

 

5.Pomenuli ste prevenciju, na koji način se zasniva vaš preventivni rad od porodičnog nasilja?

 

Naš tim zaista veliku pažnju posvećuje prevenciji koja se ogleda kroz: kontinuirani uvid u porodične prilike, savjetodavnu podršku koja može biti individualna i u paru na prevazilaženju porodičnih i bračnih problema. Pored navedenog za naše korisnike pružamo i edukativnu podršku kroz održavanje radionica na temu partnerskih odnosa. Takođe, radimo i sa djecom na usvajanju znanja o ravnopravnosti polova, nenasilnoj komunikaciji i načinima zaštite od bilo kojeg oblika zlostavljanja, kao i načinima na koje oni mogu prijaviti nasilje. To smatramo dugoročnom prevencijom jer će u svoje buduće odnose unijeti ova stečena znanja.

 

6.Šta mogu preduzeti žrtve nasilja u porodici?

 

Ukoliko je neko žrtva nasilja u porodici nije dužan trpiti i predlaže se obavezno prijavljivanje nasilja. Ukoliko neko svjedoči nasilju (komšije, prijatelji, poznanici) po zakonu dužni su prijaviti. U trenutku kada se dešava nasilje može se prijaviti na:

-Dežurni broj policije 122 ili broj policijske stanice Srebrenica 056 445-400

-Takođe, prijava nasilja je moguća i putem besplatnih SOS telefon, za RS je 1264.

 

7.Ko je sve odgovoran u postupanju slučaja nasilja u porodici?

 

Kada se dešava nasilje u porodici žrtva prijavljuje nasilje podnošenjem prijave u PS, a policija izlazi na lice mjesta. Takođe, kod prepoznavanja nasilja u porodici prijavu PS mogu uputiti Centar za socijalni rad, zdravstvene ustanove i sigurne kuće. Kod provođenja sankcija za počinioce nadležno je tužilaštvo i sud. Sud izriče zaštitne mjere, krivične presude i izvršenje pravomoćnih presuda.

Ono što je važno naglasiti da na nivou RS postoji besplatna pravna pomoć Bijeljina koja jednom mjesečno dolazi u prostorije opštine Bratunac i pruža besplatnu pravnu podršku građanima Srebrenice. Pravo na besplatnu pravnu pomoć po finansijskom kriterijumu ostvaruju nezaposlena lica, lica lošeg imovnog stanja, korisnici prava na starosnu i invalidsku penziju i žrtve nasilja u porodici. Minimum socijalnog statusa za lica ne može biti viši od najniže prosječne neto plate ostvarene na nivou Republike Srpske. Sve upite je moguće vršiti i radnim danima na kontakt telefon 055/292-440 ; 055/292-441.

 

8.Koja bi bila Vaša poruka za žrtve porodičnog nasilja ?

Moja poruka i nada je da sam danas kroz ovaj razgovor ulila povjerenje i ohrabrila sve one koji trpe neki od oblika zlostavljanja. Nadam se da sam ovim razgovorom ohrabrila žrtve da prijave nasilje, da nisu sami u svom problemu i da mogu izaći iz začaranog kruga. Želim pozvati sve koji imaju saznanja da se negdje dešava zlostavljanje da to kao odgovorni građani prijave, jer šutnja znači i saučesništvo. Porodično nasilje nije samo privatna stvra nego je zakonom prepoznato kao krivično djelo. Prijavite nasilje!