Danas Međunarodni dan maternjeg jezika

Širom svijeta obilježava se Dan maternjeg jezika. Članica Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu, UNESKO, 21. februar proglasio je Međunarodnim danom maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 1952. godine ubijeni u Daki, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični jezik.

Maternji jezik je dio kulturnog identiteta naroda, tačka prepoznavanja, različitosti ali i tolerancije i razumijevanja.

Naš jezik spada u jedne od najkomplikovanijih jezika širom svijeta. Osim komplikovane gramatike, mnoštva vremena, padeža i pravopisa, naš jezik ima i glasove i spojeve glasova koji su mnogima teški za izgovaranje – poput đ, dž i č.

U nastavku donosimo nekoliko rješenja najčešćih jezičkih nedoumica:

Višlji ili viši

Komparativ pridjeva visok je viši, a superlativ glasi najviši.

Nebitno ili ne bitno

Ne se piše spojeno sa pridjevima: neograničen, neodgovoran, nebitan, nevažan, nevjerovatan, neozbiljan, neplaćen, nepoznat, nepismen, nelogičan, nemiran, nemoguć, neradni.

Nemogu ili ne mogu

Rječca NE piše se odvojeno od glagola, osim kod oblika: nisam, neću, nemoj, nemam.

Ustvari ili u stvari

Piše se odvojeno, jedini ispravan oblik je – u stvari.

Ićićemo ili ići ćemo

Kod glagola na ći (doći, reći, peći, seći) dijelovi futura I pišu se rastavljeno: ja ću ići i ići ću, ti ćeš ići i ići ćeš, on će ići i ići će, mi ćemo ići i ići ćemo, vi ćete ići i ići ćete, oni će ići i ići će.

Čak štaviše

Ovo je nepravilno, jer čak ima isto značenje kao štaviše. Pravilno je reći jedno ili drugo.

Je l’ i jer

Je l’ je upitna rječca, a jer je veznik. Zato pitanje: ‘Jer imamo danas predavanje?’ – nije pravilno.

Izviniti (se) ili izvinuti (se)?

Glagol izviniti (se) znači zamoliti za oproštenje i mijenja se: izvinim (se), izviniš (se), izvini (se), izvinite (se), izvine (se), izvinio sam (se), izvinila sam (se), izvinio se. Glagol izvinuti znači iščašiti, uganuti i menja se: izvineš, izvine, izvinemo, izvinete, izvinu.

U svijetu se danas govori oko šest hiljada jezika, a prema prognozama, do kraja 21. vijeka, polovina njih će izumrijeti.

Svake dvije nedjelje ugasi se po jedan jezik, ističu stručnjaci. Osnovno za preživljavanje jezika je da se prenosi djeci, da ima institucionalnu podršku, svoje pismo, da se njeguje u školama, medijima.