Dan planete Zemlje 22. april – ove godine poseban fokus na mladima!

Foto: musicar.rs

Danas se obilježava međunarodni Dan planete Zemlje. Cilj je da se skrene pažnja na ono što je važno u pogledu zaštite naše planete. Ove godine fokus obilježvanja je usmjeren prema mladima. Posebno se to odnosi na akcije čišćenja i edukaciju. Brojni su izazovi sa kojima se globalno i lokalno susrećemo, a najvažniji su klimatske promjene i zagađenje koje veoma često sami uzrokujemo.

Ovim povodom razgovarali smo sa zaljubljenikom u prirodu iz Bratunca Bobanom Filipovićem.

– Situacija je toliko alarmantna da svih 365 dana treba budemo uključeni u zaštitu prirode. Toliko imamo divljih deopnija sa svim vrstama otpada, od klaoničnog, komunalnog, od čišćenja štala i ne znam čega sve. To nam ne ide, prije svega, zbog generacija koje dolaze, šta ćemo im ostaviti. Potreban je bolji rad inspekcijskih službi – rekao je Filipović.

Ipak, postoje i određeni pozitivni trendovi kod nas. U Bratuncu je april kao ,,mjesec čistoće“ praćen akcijama čišćenja, a jednu ćemo imati i narednog vikenda.

– Vidim jako dobre pozitivne pomake, konkretno u našoj lokalnoj zajednici i to ohrabruje. Pohvale ,,Gradskoj čistoći i novom načelniku počeli su sa vidljivim koracima na ovom polju. Svakoj akciji ću se rado priključiti i žao mi je što nisam mogao da dođem kada je bila akcija na Rajskoj Plaži – dodao je naš gost.

Globalni problemi su još veći ako uzmemo u obzir da živimo u doba pandemije koronavirusa koja je ugrozila zdravlje populacije, ali i stvorila veliki pritisak na privredu. Sve se to odražava na stanje našeg životnog prostora.

Često se može čuti poruka da svaki pojedinac učestvuje u zaštiti planete Zemlje. To je tačno, jer bilo ko od nas može da ima doprinos u određenoj količini. Za početak je dovoljno da ne zagađujemo okolinu, jer ako bacimo smeće kilometar, 50, 100 ili na drugi kraj svijeta ono je i dalje na našoj planeti, kolokvijalno ,,svi smo u istom vozu“. Takođe, možemo uticati i na bazi energenata koje koristimo za, na primjer, grijanje.

Boban Filipović je istakao da moramo krenuti sa temeljnom edukacijom svakog pojedinca, prvo iz porodice pa onda nastaviti kroz školovanje.

Mnogo sredstava gubimo i na bazi toga što jako malo recikliramo. Tu su gubici po dva osnova, prvi je mnogo više otpada u prirodi nego što bi bio slučaj da ide u proces reciklaže, a drugi gubitak je po osnovu izostanka novčane naknade za prerađeni otpad. Procjena je da se u Bosni i Hercegovini reciklira svega 10 procenata ambalažnog otpada.

Sigurno da  najbolji način borbe za našu okolinu prevencija, ali ona često zahtjeva dugotrajan proces i promjenu navika stanovništva. Po riječima našeg sagovornika potrebno je djecu od predškolskog uzrasta usmjeravati i možda čak organizovati ekološke ture u države gdje je zaštita životne sredine na visokom nivou, kao što je Slovenija koja je proglašena za najčistiju državu u svijetu.

Ako ne mislimo o sebi, možemo bar o narednim generacijama, jer važi ona ,,Zemlju smo naslijedili od predaka, a pozajmili od potomaka“.

Piše: M.V.