Bratunac: Služen parastos za 185 poginulih boraca sa sarajevskog ratišta

Na vojničkom groblju u Bratuncu danas je služen parastos za 185 poginulih boraca sa sarajevskog ratišta, čiji su posmrtni ostaci preneseni prilikom egzodusa Srba iz Sarajeva.

Milica i Budimir Zirojević, kojima je na bratunačkom Vojničkom groblju sahranjen sin Milan, ispričali su da je Milan rođen na današnji dan, da je bio student i da je život izgubio u 22. godini.

– Umjesto da mu danas čestitam pedeseti rođendan, ja držim svijeću nad njegovim grobom – kaže majka Milica.

Otac Budimir ističe da su prilikom egzodusa ponijeli sinovljeve posmrtne ostake i da su zbog njegovog groba odlučili da ostanu u Bratuncu.

Prema njegovim riječima, u martu 1996. godine došli su u Bratunac, primljeni su u skladu sa tadašnjim mogućnostima i trajno su ostali u ovom mjestu, jer su zadovoljni uslovima života.

Budimir je naglasio da ne treba zaboraviti veliki doprinos ratne Igmanske brigade Vojske Republike Srpske iz Hadžića u odbrani i stvaranju Republike Srpske.

Bivši predsjednik Izvršnog odbora opštine Hadžići Vidomir Banduka podsjetio je na egzodus Srba iz Sarajeva od decembra 1995. godine do polovine marta 1996. godine, te istakao da je važno govoriti o herojskoj borbi i žrtvi sarajevskih Srba da se to više ne bi ponovilo.

Banduka je naglasio da Srbi nisu željeli da budu građani drugog reda, već da szu ostavili vjekovna ognjišta i sve što su generacije predaka stvarale i krenuli za slobodom koja nema cijenu.

– Čovjek može promijeniti sve, osim mjesta rođenja. Mi smo ostavili rodna mjesta i imanja i krenuli za slobodom, a sa nama su u drugi egzodus krenuli i mnogi Srbi koji su u toku rata izbjegli sa prostora Konjica i doline Bosne, koji su bili pod muslimanskom kontrolom – rekao je Banduka.

Prema njegovim riječima, svi koji su morali da napuste mjesto rođenja i življenja nose duboke traume i teško je ocijeniti kome je bilo teže – onima koji su to učinili na početku ili na kraju rata.

– Mnogi su ostavili imanja i izbjegli, ali mi smo svoja u ratu odbranili i možda smo najteže prošli. Krenuli smo u egzodus sa odbranjenih ognjišta. Kada su se skoro svi veselili i proslavljali dolazak mira, mi smo, iscrpljeni odbijanjem 36 neprijateljskih ofanziva, sa posmrtnim ostacima naših saboraca krenuli za slobodom, kočićevski rečeno „kroz mećavu“, po najtežim vremenskim uslovima, po ledu, snijegu i velikoj hladnoći. Kada se toga prisjećamo i sada se zadrhti i zastane dah – kaže Banduka.

On je ukazao da gnusnu laž predstavljaju tvrdnje muslimanskih političara i medija da su Srbi iselili iz Sarajeva pod pritiskom svog političkog rukovodstva.

– Zašto se onda kasnije nisu vratili pod muslimansku vlast i zašto im je uništena i još se uništava srpska imovina – upitao je Banduka.

On je napomenuo da se srpska imovina u Sarajevu još uništava i da niko zbog toga ne odgovara, te naveo da bi tako bilo i sa srpskim narodom da je ostao na tom prostoru.

Banduka je napomenuo da mnogi sarajevski Srbi i dalje teško žive, nemaju riješeno stambeno pitanje i zaposlenje, ali su sa svojim narodom, integrišu se u novu sredinu.

Tako je i na području Bratunca i Srebrenice, gdje je izbjeglo oko 20.000 sarajevskih Srba, od kojih je nekoliko hiljada ostalo u Bratuncu, a mali broj u Srebrenici.

Kod spomen-krsta na Vojničkom groblju u Bratuncu danas je položeno cvijeće. Time su obilježene 24 godine od egzodusa sarajevskih Srba, koji su nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma i predaje njihovih odbranjenih kuća i imanja Federaciji BiH napustili sjeverozapadne sarajevske opštine i krenuli u neizvjesnost da bi živjeli u slobodi sa svojim, srpskim narodom.

Nakon odbijanja 36 žestokih neprijateljskih ofanziva, ne želeći da žive pod tuđom vlašću, oko 120.000 sarajevskih Srba je poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma napustilo svoje odbranjene domove i imanja.

Srbi iz Ilijaša, Vogošće, Hadžića, Ilidže, Rajlovca, Grbavice i dijela sarajevskog Starog Grada, kao i dijelova opština Olovo i Pale u kojima su činili većinu stanovnika i bili cijeli rat u sastavu Republike Srpske, napustili su u ratu odbranjena vjekovna ognjišta.

Krenuli su kroz mećavu, nepročišćenim šumskim putevima, u potpunu materijalnu neizvjesnost, iscrpljeni četvorogodišnjim ratom i velikim ljudskim i materijalnim gubicima.

Prvi put u istoriji čovječanstva dogodilo se da narod koji kreće u egzodus ostavlja imovinu, a nosi posmrtne ostatke poginulih srodnika i boraca.

Obilježavanje 24 godine od egzodusa sarajevskih Srba organizovala je Boračka organizacija Bratunac.

Izvor: rtrs.tv