Višak 1.386 radnika u domovima zdravlja

domovi zdravljaDomovi zdravlja u Srpskoj su uporedo sa gomilanjem dugova godinama povećavali i broj radnika, što potvrđuje analiza Fonda zdravstvenog osiguranja RS, prema kojoj imaju višak 1.386 zaposlenih.

Propisane kvote je po zapošljavanju medicinskog i nemedicinskog kadra najviše prekoračio banjalučki Dom zdravlja, koji je zaključno na kraju prošle godine umjesto 700 imao 878 radnika. U stopu ga prati i dobojski Dom zdravlja, gdje su u novu godinu ušla 103 radnika viška, a ništa bolja situacija nije ni u Zvorniku, čiji je platni spisak bio duži za 77 imena nego što je neophodno. Analiza pokazuje da se jedino Dom zdravlja u Petrovcu pridržava propisa i ima tačno onoliko zaposlenih koliko je predviđeno standardima i normativima Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS su istakli da je pravilnikom o osnovama standarda i normativa zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, koji donosi Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, propisano na koji način se određuje potreban broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama.

„Taj broj prvenstveno zavisi od broja osiguranika, odnosno stanovnika kojima zdravstvene ustanove pružaju zaštitu, broja i vrste usluga koje pojedine ustanove pružaju i drugih parametara“, kazali su u Fondu.

Fond zdravstvenog osiguranja domovima zdravlja finansira usluge zdravstvene zaštite koje pružaju osiguranim licima po jasnim kriterijumima, a najvažniji je broj osiguranika registrovanih u domu zdravlja.

„Koliko će novca koji dom zdravlja dobiti od Fonda isključivo zavisi od broja osiguranih lica na teritoriji tog doma zdravlja, a ne od broja radnika. Vodi se računa i o tome da li se dom zdravlja nalazi u razvijenoj, srednje razvijenoj ili nerazvijenoj opštini“, istakli su u Fondu zdravstvenog osiguranja koji ne finansira plate zaposlenih u zdravstvenim ustanovama.

Zapošljavanje je u isključivoj nadležnosti menadžmenta domova zdravlja i lokalnih zajednica koje su njihovi osnivači.

„Lokalne zajednice su i najčešći nalogodavci kada je riječ o zapošljavanju novih radnika, a ništa ili skoro ništa ne izdvajaju za finansiranje zdravstvene zaštite, iako im je to zakonska obaveza“, istakli su u Fondu zdravstvenog osiguranja.

Dodali su da često dolazi do situacija da pojedini domovi zdravlja ne mogu da isplate plate ili da uplate doprinose, pa čak i da ne žele da pružaju usluge osiguranim licima, iako svakog mjeseca od Fonda dobijaju novac za finansiranje tih usluga.

„Nedopustivo je da zbog prekomjernog broja zaposlenih trpi osiguranik, jer zdravstvenu zaštitu i plaćamo u ime njih i cilj nam je da oni imaju kvalitetniju i što dostupniju zdravstvenu zaštitu Ne želimo da sporim ničije radno mjesto, ali je neprihvatljivo da od naše tranše ustanove isplaćuju plate višku zaposlenih, jer se time direktno narušava dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite. Pitanjem plata viška zaposlenih trebalo bi da se bave lokalne zajednice i menadžment zdravstvenih ustanova“, navode u Fondu.

U banjalučkom Domu zdravlja ističu da je, prema izvještajima koje imaju načelnici službi, navedeni broj radnika neophodan za nesmetano funkcionisanje službi i pružanje kvalitetnih zdravstvenih usluga.

„Ne planiramo otpuštanje, niti preraspodjelu radnika u druge ustanove, nego očekujemo veće učešće lokalne zajednice u finansiranje zdravstvene zaštite“, kazali su u ovoj ustanovi.

Direktor Doma zdravlja Doboj Radoslav Nikolić kaže da trenutno imaju 296 zaposlenih, što je za pedesetak manje nego na kraju prošle godine.

„Od 2012. godine broj radnika je smanjen za 100, zato što je Fond zdravstvenog osiguranja, mimo mreže zdravstvenih ustanova koju usvaja lokalni parlament, poslove dao privatnim zdravstvenim ustanovama, zbog čega ćemo biti primorani da nastavimo sa restrikcijom. To je direktna posljedica, jer se na taj način smanjuje broj usluga koje mi pružamo. Kroz projekte sa resornim ministarstvom u Centru za mentalno zdravlje smo oformili tim za bolesti zavisnosti, koji nadležni nikad nisu uvrstili u normative“, kazao je Nikolić i dodao da je situacija takva da nema viška ranika, nego je problem nedostatak novca.

Nemedicinski kadar

Pojedini domovi zdravlja imali su manjak nemedicinskog kadra.

Među njima su domovi u Laktašima, Kozarskoj Dubici, Bijeljini, Istočnom Sarajevu, Palama i Bratuncu. Najviše nemedicinskog kadra nedostajalo je u Domu zdravlja u Bijeljini.

Izvor: Glassrpske