U BiH rastu samo minusi na računu

Prosječna zaduženost građana u BiH po debitnim karticama prošle godine iznosila je 509 KM ili gotovo dvije trećine prosječne neto plate.

To praktično znači da je za toliko svaki građanin prošle godine bio u minusu.

Po podacima Centralne banke BiH, zaduženost po ovim karticama jedina je zadržala trend rasta, dok je zaduživanje po kreditnim i karticama sa odgođenim plaćanjem u padu. Kako navode, građani sa najmanjim primanjima i dalje znatno koriste odobreno prekoračenje na ovim karticama, odnosno minus, da bi obezbedili novac koji im je potreban za život. To je dijelom posljedica njihove prezaduženosti.

„Ta mogućnost mi posebno dobro dođe u ovo doba godine, kada djecu treba pripremiti za školu“ kaže M.I. iz Banjaluke.

Po podacima CB BiH, iskorišteni dio limita na debitnim karticama građana raste, a u prošloj godini porastao je za oko 1,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

„Za razliku od debitnih kartica, prosječno zaduženje po kreditnoj i kartici sa odgođenim plaćanjem je smanjeno za sedam odnosno za oko 20 odsto“, navodi se u izvještaju o finansijskoj stabilnosti u BiH koji je pripremila Centralna banka.

Kako ističu, smanjenje iznosa iskorištenog dijela limita, kako kod kartica sa odgođenim plaćanjem, koje se koriste za kupovinu na rate, tako i kod klasičnih kreditnih kartica, moglo bi biti pokazatelj manjeg zaduživanja stanovništva zbog većih troškova koje sa sobom nosi ovaj vid zaduživanja.

„Prosječna kamatna stopa na zaduženje stanovništva po karticama u decembru 2015. godine je bila viša od prosečne kamatne stope na kredite odobrene u istom periodu za 4,8 procentnih poena“ navode iz CB, dodajući da se zaduženost po platnim karticama smanjuje drugu godinu uzastopno.

Sekretar Udruženja banaka u BiH Mijo Mišić kaže da se ovakvi trendovi mogu objasniti na više načina.

„Prije svega, to govori o visini plata građana, koje su nedovoljne za potrebe, odnosno o realnom opadanju životnog standarda. Na to su sigurno uticali i donošenje novog zakona o radu i novi kolektivni ugovori, po kojima će se ugovori o radu na neodređeno sve više pretakati u ugovore na određeno, što se u FBiH već i dešava. To bi se moglo odraziti i na mogućnost zaduženja i na potrošnju. To govori i o oštrijim kriterijumama za izdavanje tih kartica“ kaže Mišić.

Za bankare, dodaje, to ipak nije alarmantno, prvenstveno jer učešće kredita po osnovu kartica nije značajno u bankarskom portfoliju.

Nekvalitetna potraživanja

„S obzirom na to da je stanovništvo sa najnižim primanjima u proteklom periodu bilo najviše pogođeno pogoršanim ekonomskim prilikama, te je u velikoj meri koristilo limite po debitnim karticama, u ovoj kategoriji klijenata se i dalje beleži veći omer nekvalitetnih u ukupnim potraživanjima. Oko 87 odsto od ukupnog broja debitnih kartica koje su klasifikovane u nekvalitetna potraživanja nalazi se u grupi kartica s odobrenim limitom do 400 KM“ ističu iz CB BiH.

Izvor: Blic.rs