Bračni par kod Gradiške uzgojio bundevu tešku 103 kilograma

Mara i Milovan Stanišljević iz sela Elezagići kod Gradiške uzgojili su bundevu tešku 103 kilograma.

“Ne znam kako se zovu, kažu da su to neke džinovske bundeve, ne znamo im porijeklo. Sjeme smo dobilii od rođaka iz Ljubljane da probamo, da posijemo i nismo ni obraćali pažnju da to nešto znači. Kad sam jednom razgrnula loze da vidim, baš me iznenadilo i onda sam malo posvetila pažnje tome, zalijevala i okopavala, dodavala gnojivo i tako je to raslo i raslo, u nedogled”, ispričala je Mara Stanišljević.

Ona i suprug od rođaka dobili su tri sjemenke koje su posijali u polju zajedno sa običnim bundevama kakve siju svake godine. Loze budneva ili misirača kako ih zovu u ovom kraju Bosne i Hercegovine rasle su uobičajenim tempom, ali nakon što su se plodovi odmetnuli i počeli rasti Mara je ispod velikog lišća uobičajenog za ovu biljku vidjela da “džinovske bundeve” brže rastu.

Džinovske bundeve

Stanišljevići su od tri sjemenke imali i tri ploda, ali kako kažu, zbog neznanja nisu na vrijeme odreagovali. Nešto im je, pričaju, iz zemlje načelo jedan od plodova, a sumnjaju na miša. Ubrzo nakon toga oštećena bundeva je počela da truli, ali su druge dvije nastavile rasti. Narasle su obje, a osim veće od 103, ubrali su i manju koja ima 70 kilograma.

Mara je ekipi AA, pokazujući “ožiljke” na kori rekorderke, ispričala da je tokom ljeta u njihovom selu padao led koji joj je oštetio koru, ali je na sreću nije uspio uništiti. Odmah nakon toga Stanišljevići su je zaštitili protivgradnom mrežom.

Neobičan plod obradovao je Stanišljeviće, a sada ne mogu dočekati da vide šta je u unutrašnjosti bundeve i hoće li moći sačuvati sjemenke za sljedeću godinu.

“Kažu može do 350, čak i do 560 kilograma narasti, otkud znam, sve je pred nama, vidjećemo”, kaže Mara.

Milovan kaže da bi bundevama sigurno posvetili više pažnje da su uopšte znali da je nešto ovako moguće.

“Nego jednostavno kažu da znaju biti velike. Komšija je to tamo radio i on je vidio, ali ovdje drugačija je klima i to sve nego u Sloveniji, Ako budemo živi dogodine, pazićemo malo više da budu još veće i bolje”, rekao je Milovan.

Mara se u međuvremenu raspitala i kako da održava lozu kako bi plodovi bili što veći.

“Treba staviti paletu kada naraste malo veća i neki stiropor i dodavati joj puno vode”, kaže ona.

Džinovska bundeva postala je prava atrakcija u selu dok je još bila u polju. Polje je smješteno pored samog puta pa su je vidjeli i svi prolaznici. Maru nije iznenadilo što su mnogi prolaznici stali da bolje pogledaju bundevu jer je svjesna da je sve to malo i čudno. Neki su se kaže smijali, ali je najviše bilo onih koji su tražili da im sačuva sjeme. Sada joj redovno zvoni telefon jer svi hoće da im da bar jednu sjemenku.

Svi žele sjemenke

“Ne znam ni koliko ih je stalo. Vide, pa stanu, pa se vrate i kažu: Ajde života ti, ostavite bar dvije špice. Obećavam svima, ali ne znam šta unutra ima i koliko toga ima”, ispričao je Milovan.

Kaže da se ipak nada da će biti dosta sjemenki jer je bundeva teška iako ne izgleda toliko velika.

Ispričao je i da se sa komšijama i porodicom dobro zabavilo dok su uspjeli izvagati bundevu. Okupilo se kaže pet-šest muškaraca, ali im nije bilo zgodno da je nose do vage. Osim što je teška i nezgodnog oblika za nošenje, dodatan problem je i što je klizava zbog glatke kore. Dosjetili su se pa su je natovarili na traktorske vile i zatim je spustili na vagu. Sa vage su je smjestili uz jedan od objekata uz dvorištu. Tu će kažu stajati dok ne počnu mrazevi.

“Kad počnu mrazevi onda ćemo je rasjeći i vidjeti, povaditi sjemenke i osušiti, pa na proljeće opet sijati”, kaže Milovan.

Stanišljevići svake godine siju bundeve, koriste ih kao hranu za stoku. Njihove obične bundeve i dalje su u polju, a iako su obične, djeluju veće od prosječnih na koje smo navikli.

“Muž je vagao jednu, nije bila velika, ali imala je 30 kilograma. Nikad nisu nikad bile velike kao ove godine”, rekla je Mara.

Na pitanje hoće li obzirom na potražnju pokušati prodavati sjemenke džinovske bundeve rekla je da neće, jer ih je i ona dobila.

“Nismo mi neke škrtice pa zato nam možda to i ide. Ako uspije da valja sjeme, daću koliko bude bilo, ako ne uspije, šta ću? Moram tražiti i ja”, rekla je Mara.

Izvor: Fokus.ba