„Ljepota i (na)zdravlje“ – Gost: Marko Blagojević

Povodom predstojećih „Dana malina“ 13. i 14. avgusta u Bratuncu i zbog velikog interesovanja o malinama, danas smo u našoj radio-emisiji „Ljepota i (na)zdravlje“ ugostili Marka Blagojevića, diplomiranog inženjera agronomije.

Ovaj inženjer nas je, odmah na početku, podsjetio da su ljudi malinu na području Bratunca i Srebrenice počeli saditi davne 1985. godine i da je tada bilo vrlo malo proizvođača u našem podneblju. S obzirom na to da je Blagojević jedan od prvih proizvođača ove kulture, sa sigurnošću nam je rekao:

„Proizvodnja malina se na našem području bilježi i prije 1985. godine, ali je zbog nedostatka prerađivačkih kapaciteta, tj. hladnjača, širenje ove kulture stagniralo.

Radilo se na neki novi način, gdje je vršeno tzv „pulpiranje“ maline mravljom kiselinom i takvo tretiranje maline nije moglo ići na izvoz. Masovnija proizvidnja je počela izgradnjom prerađivačkih kapaciteta, hladnjača u Zvorniku, Ljuboviji i Bajinoj Bašti. Od 1985. do 1992. počelo se sa masovnijom proizvodnjom ove kuture do građanskog rata, kada je sam uzgoj naglo prestao.

Kasniji uzgoj malina, nakon rata ,pomagala je i UNDP organizacija“, rekao je Blagojević.

Naš sagovornik nam je rekao da je područje Bratunca i Srebrenice idealno za uzgoj ove kulture zbog vlažnosti zemljišta, ali zbog drastučne promjene klimatskih uslova berba maline ranije počne. Ove godine situacija je drugačija, kiša je znatno uticala na kvalitet malina i na sam razvoj iste.

„Dešavalo se da proizvođači unište svoju malinu raznim preparatima za koji nisu obučeni ili jednostavno ne znaju da pročitaju upustvo koje je na jeziku sa drugog govornog područja. Na štetu uzgajivača je i njihova nedovoljna edukacija o ovoj vrsti voća ili nemaju dovoljno predavanja koja se održavaju na ovu temu“, rekao je naš gost.

Današnji uzgajivači malina imaju pomoć, tj dobar podsticaj od Ministarstva poljoprivrede, što nije bio slučaj prethodnih godina i u godinama nakon građanskog rata. Odnos proizvođača i odkupljivača je dobar, smatra naš sagovornik, iako kvalitet diktira cijenu.

Iz razgovora smo saznali i da su kiša, a kasnije i jako sunce uticali na loš razvoj ove kulture, dok je čitava situacija kulminirala nedostatkom radne snage. Loša godina za ovu vrstu biznisa svakako.

Za kraj, naš sagovornik nam je rekao:

„Neophodan je rad na malinama cijele godine, po završetku branja treba odmah odsjeći stare maline koje su rađale. Između redova treba pokositi, lastare podići i svezati, i primijeniti zaštitu protiv plemenjače i lisnih vaši, ako je potrebno i zemlju prehraniti. Listove, stabljiku maline nikada ne ostavljati da leži na zemlji zbog loših klimatskih uslova. Najbolje je zasaditi malinu u jesenjem periodu na dobroj parceli zemlje, po mogućnosti blizu kuće zbog navodnjavanja“, rekao nam je, između ostalog, Marko Blagojević tokom gostovanja.