Zašto je nekima od nas kafa stimulans, a nekima ne?

Jeste li se ikad pitali zašto na neke ljude kafa djeluje kao izuzetno snažan stimulans, pa bez nje ne mogu zamisliti jutro i buđenje, dok neke ni dupli espresso iza večere neće spriječiti u tome da lako utonu u san?

Za ovu su razliku, sudeći prema stručnjacima, zaslužni naši geni.

I dok su o kafi napravljene brojne studije kojima je ispitana, kako njena štetnost i potencijalni rizici, tako i njeni benefiti, prošlog mjeseca je Svjetska zdravstvena organizacija pobila vlastita uvjerenja o tome kako bi ovo piće moglo biti potencijalno kancerogeno, priznavši kako za to „nema dovoljno dokaza“.

Kako piše New York Times, stvari nisu tako jednostavne.

Prije deset godina profesor nutricionizma s univerziteta u Torontu, Ahmed El-Sohemy, odlučio je da ispita poseban gen zvani CYP1A2, a koji je uključen u metabolizam kofeina, te na osnovu kojeg je moguće utvrditi na koji način kafa utječe na ljudsko srce.

Ljudi koji naslijede dvije kopije „brze“ varijante gena CYP1A2, jedne oba roditelja, poznati su oni koji imaju sposobnost brzog metaboliziranja i kafein mogu razložiti oko četiri puta brže nego oni koji od roditelja naslijede „spore“ varijante ovog gena.

U studiji je sudjelovalo 4.000 odraslih osoba, a El-Sohemy i njegove kolege su otkrili kako su osobe koje su pile četiri ili više šolja kafe dnevno imale 36 posto veći rizik od obolijevanja od srčanog udara. No ušavši dublje u samu problematiku gena, istraživači su otkrili kako se ovaj rizik odnosi samo na one koji sporo metaboliziraju kofein. To je pokazalo kako su oni koji su brže metabolizirali kofein i pili u prosjeku tri šolje kafe dnevno, imali niži rizik za srčani udar.

El-Sohemy navodi kako kofein može biti okidač za kardiovaskularne probleme kod ljudi koji kofein metaboliziraju sporo iz razloga što stimulans kod njih duže ostaje u organizmu. S druge strane, oni koji brzo metaboliziraju kofein imaju benefit od ostalih komponenti u kafi, poput antioksidanata ili polifenola, uz mnogo manje štetnih utjecaja kofeina.

Još jedno ranije istraživanje je pokazalo slične rezultate: 2009. godine je skupina talijanskih naučnika otkrila kako oni koji sporo metaboliziraju kafu više pate od visokog krvnog pritiska od onih koji brzo metaboliziraju kafu.

No Marilyn Cornelis, sa Northwestern univerziteta navodi kako se ovdje ne radi samo o statusu CYP1A2 gena, budući da je za metabolizam kofeina odgovorno više različitih gena.

Naučnici zapravo tek odnedavno počinju da istražuju vezu između metabolizma kofeina i drugih zdravstvenih poteškoća kao što su rak dojke i jajnika, dijabetes tipa 2, te Parkinsonova bolest.

izvor:

klix.ba