U čemu je uspjeh poznatih logo znakova?

logo mercedesSnaga logoa je ogromna. Treba samo pitati sturučnjake iz Nikea, Applea ili Coca-Cole. Trenutno se traži univerzalni logo za ljudska prava. Kako se pronalazi koncept koji može uspješno djelovati na milione ljudi?

Za neke se simbole čini da su ovdje oduvijek: znak za mir (peace), lobanja s prekriženim kostima na gusarskoj zastavi ili čuveni i ozloglašeni zlatni lukovi kod McDonaldsa. Drugi, poput Nikeovog krilca ili zagrizena jabuka na Applovim proizvodima, nešto su novijeg datuma, ali svejedno ih prepoznaju gotovo u svakom kraju svijeta.

Sada je skup političara, aktivista i grafičkih dizajnera pokrenulo inicijativu za pronalaženje logo-a za ljudska prava. To je projekat kojim bi se stvorio simbol koji će predstavljati ljudska prava. Na konkurs su pozvani ljudi iz cijelog svijeta da pošalju prijedloge na internet stranicu humanrightslogo.net. Ovakav se proces naziva “crowdsourcing” (zapošljavanje mase), a prijedloge će razmatrati žiri sastavljen od političkih zvijezda poput burmanske aktivistice za ljudska prava Aung San Suu Kyi, bivšeg sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova te vrhunskih imena iz dizajnerskog svijeta. Prema tvrdnji pokretača, ova je “incijativa nastala iz uvjerenja da će logo za ljudska prava mirno pridonijeti globalnom širenju i provedbi ljudskih prava”, a prijave s idejama su odmah počele stizati u ogromnim količinama. Zahtijeva li se tu previše od jednostavnog grafičkog dizajna?

“Kvalitet dobrog logoa”

Kad jednom bude prihvaćen, logo postaje “najmanji zajednički nazivnik” za određeni proizvod, tvrde stručnjaci iz branše. “Ako proizvod ima pozitivan image, onda se može promicati i na najmanjem mogućem mjestu upotrebom logo-a”, tvrdi njemački dizajner komunikacija Uwe Loesch. Stoga ako npr. Lufthansa sponzoriše neki koncert, “ne moraju o tome pisati roman, već samo utisnuti svoj logo na pozivnicama. I svi već znaju da Lufthansa podržava kulturu”.

Osim privlačan, dobar logo mora biti i originalan, ne smije se lako zamijeniti s nekim drugim, te se mora lako prepoznati. Mora se lako moći reprodukovati u različitum veličinama i nalogo plejboj različitim površinama. Uz to, mora biti bezvremenski, lako prelaziti međunarodne granice i to tako da izbjegava boje ili slike koje imaju negativne konotacije u različitim kulturama. U idealnom slučaju, logo mora biti fleksibilan ili dosta uopšten, tako da može neku firmu predstavljati i nakon što se ona razvije u nekom novom, u tom trenutku nepredvidljivom smjeru.

Npr. logo Apple-a: “Moglo bi se raditi o vegetarijanskom restoranu, o vrsti jabukovače ili o gradu New Yorku”, kaže Loesch. I Nike je svoj logo dizajnirao kao stilizovano krilo božice Nike, “ali mi smo se naučili taj simbol povezivati s proizvodima”.

Veliki biznis, uvjerljiva reklama

Nemoguće je procijentii koliko novca firme izdaju za dizajn logo-a i na reklamu. Firme s tipičnim proizvodima koji se često mijenaju, poput bezalkoholnih pića ili deterdženata, troše otprilike 10 posto od sveukupne prodaje samo na reklamu. Tradicionalniji proizvođači poput Ford Motorsa navodno troše – jedan posto. “Pretpostavljamo da firme poput Nikea puno više potroše na marketing, do 30 ili 40 posto ukupne prodaje”.

logo appleO tome koliko je dobra ideja da se u dizajniranju logoa za ljudaska prava angažiraju mase dosta se raspravlja. Prije svega – troškovi su manji nego kad se za to angažuje neka firma. To je fenomen koji poprima sve veću popularnost među korporacijama ali na koji se kiselo smiješe sami dizajneri. S jedne strane, dobro je da se uključi javnost, ali s druge – dizajniranje je zanimanje za koje se godinama treba školovati.

Logo na zalasku

I sama činjenica da se masovno raspravlja o logoima, za neke stručnjake je znak da su zastarjeli, da su neka vrsta prošlih vremena u dizajnu. Sada umjesto toga, dizajnerske firme stvaraju tzv. “dinamične sastave identiteta”. Oni mogu koristiti poznate slike ili likove ili motive da bi poslali neku poruku, ali nisu fiksni. Mogu se promijeniti zavisno o mediju ili okolnostima u kojima se koriste.

Hocu.ba