Mnogi završe i fakultet, a nisu sigurni da li ispravno pišu i govore

pravopis

U posljednje vrijeme mnogo se govori o gramatici, svakodnevnim greškama koje pravimo u govoru i pisanju, a mi smo na jednom mjestu skupili najveće greške današnjice.

Da vas vidimo!

1. Ako NEZNAŠ, onda zaista ne znaš. Ipak, vrlo je lako naučiti koja se četiri glagola sa negacijom u našem jeziku pišu spojeno – neću, nisam, nemoj i nemam. Ostale negacije glagola pišu se odvojeno. Dakle, pravilno je NE ZNAM, NE MOGU, NE ŽELIM, NE UMIJEM, NE VRIJEDI, NE ČEKAJ ME…

2. Gorenavedeno pravilo važi samo za glagole. Kod pridjeva i imenica riječca NE srasta sa drugom riječju, pa tako imamo NEČOVjEKA, NEZNANJE, NEZRELOG ILI NEPISMENOG, a NE – NE ČOVjEKA, NE PISMENOG…

3. DALI ste vi ovo razumjeli? Jeste, ako riječ DALI shvatate samo kao glagol DATI upotrijebljen u 2. licu množine perfekta. DA LI se kao pitanje uvijek piše odvojeno. Kao i JE LI, BI LI, HOĆEMO LI… Skraćeni oblici pišu se ovako: DA L’, JE L’… NIKAKO BEZ APOSTROFA I NIKAD SPOJENO!

4. JER vam naš jezik zaista toliko težak, JEL ste bili lenji u školi da ga naučite? Nikada ne miješajte JER I “JEL”, premda ne samo da nisu iste vrste riječi, već riječ “JEL” ne postoji. Piše se samo JE L’ umjesto JE LI.

5. Ne piše se HVALI, nego FALI. Nije PROTESTVOVATI, već PROTESTOVATI. Nikako EURO, nego EVRO. Ne PRECJEDNIK, već PREDSJEDNIK… Ali, POTPREDSJEDNIK, a ne PODPRECJEDNIK! Nije RADOSAN i ČASAN već RADOSTAN I ČASTAN. TRENUCI I ZADACI pravilno je umJesto TRENUTCI I ZADATCI. Kaže se IZVINIO sam se, a ne IZVINUO sam se (od glagola IZVINITI SE).

6. Pišemo JA BIH, ali TI BI, ON BI, MI BISMO, VI BISTE, ONI BI. NIKAKO JA BI i TI BIH!

7. BIO, RADIO, POPRAVIO, UREDIO, NAMJESTIO… Već i vrapci na grani trebalo bi da znaju da BIJO nije odlika pismenog čovJeka.

8. Ako sumnjate da ste od nekoga viši, onda sigurno bolje poznajete jezik od onoga ko SUMLJA da niste VIŠLJI.

9. Ako putujete kolima i jedete kašikom vi ste bolji poznavalac jezika od nekoga ko putuje SA KOLIMA ili jede SA KAŠIKOM. Naročito ako jede S’ KAŠIKOM, mora mu se objasniti da apostrof NIKADA ne ide uz skraćeni oblik prijedloga S, čak i kada se pravilno upotrebljava (npr. S NAMA, S NJIM).

10. – U VEZI TOGA želiš da se konsultuješ SAMNOM?
– Ščim?
Kaže se U VEZI SA TIM i SA ČIM ili S ČIM, a ne ŠČIM. SAMNOM nikako ne može biti ispravno, jer je pravilno SA MNOM, SA TOBOM, SA NJOM…

11. SVO VRIJEME nisam SNIKIM želeo da se družim na ekskurziji.
SVE VRIJEME bio si samo u zabludi da se piše SNIKIM umJesto pravilnog NI SA KIM, kao što se piše i NI SA ČIM, NI SA JEDNIM… I kao što se kaže SVE VRIJEME, a ne SVO VRIJEME.

12. Obzirom da sam bijo na koncertu, vido sam mnogo slušaoca i gledaoca u sali.
S OBZIROM NA TO da sam BIO na koncertu, VIDIO sam mnogo SLUŠALACA I GLEDALACA u sali.

13. Dr. Ristić je najstrožiji lekar u bolnici.
Iza skraćenice za oznaku profesije “dr” NIKADA se ne piše tačka, jer je “dr.” sa tačkom skraćenica za reč DRUGI odn. DRUGO, a koristi se najčešće prilikom nabrajanja. Kaže se NAJSTROŽI, jer pravilna komparacija pridjeva glasi ovako: STROG – STROŽI – NAJSTROŽI, kao i VISOK – VIŠI – NAJVIŠI.

14. – Dobar dan, želite li burek za ponijeti.
– Da, ješću ga kući.

Pravilnije je ZA NOŠENJE, a pravilno je KOD KUĆE.

15. – Poćiću ka Beograđanci i čak šta više popeću se na njen zadnji sprat.
Piše se POĆI ĆU, ČAK ili ŠTAVIŠE (pleonazam je pisati i ČAK i ŠTAVIŠE) i Beograđanki (jer je naziv zgrade Beograđanke nastao od vlastite imenice koja označava stanovnicu Beograda). Zadnji se koristi u smislu posljednji. Ispravno je pisati i ZADNJI I POSLJEDNJI.

Izvor: Buka

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *