Kafa sa produženim djelovanjem? Šta je to?!

Od instant kafe do ledenog frapea, kafa nikada nije imala toliko uzbudljivih verzija kao danas. Međutim, naučnici su napravili nešto sasvim novo…

Iako sada možda zvuči nevjerovatno, nekada, kada biste rekli – kafa, nije bilo nedoumica na kakvu se tačno kafu misli.

Tako je bilo u 16. vijeku, kada je u arapskim kafeterijama započeta kultura ispijanja ovog napitka. Kako se popularnost kafe ubrzano širila, počela je da se uzgaja na različitim dijelovima planete i dobija podvrste – američki kontinent iznjedrio je havajsku Konu i jamajkansku Blue Mountain, dok je Mocha nastala u Jemenu, a Java na indonežanskim ostrvima.

Danas, u ovom napitku uživa se čak i u svemiru – još od misije Apola 11, stalni je saputnik putovanja Američke svemirske agencije NASA.

Dalji razvoj kafe pratile su inovacije koje su dovele do današnjih neverovatnih 5.000 verzija, koliko postoji u portfoliju najvećeg svjetskog proizvođača.

Jedan od ključnih momenata bio je nastanak espresa, pronalaskom aparata za pravljenje kafe u rinfuzi 1885. godine. Već nekoliko godina kasnije, nastaje kafa bez kofeina, a krajem tridesetih, kompanija Nestlé osmišljava prvu instant kafu, lako topivu u vodi.

Među popularnim vrstama bez kojih je danas nezamislivo uživanje u kafi su kapućino i frape, nastao u Grčkoj, miješanjem kafe sa hladnom vodom i kockama leda.

Instant kafe sa aromama na tržište su stigle osamdesetih godina, a sljedeće decenije i recept kapućina sa prepoznatljivom, raskošnom pjenom, koja poboljšava kremastu teksturu mlijeka na vrhu šoljica.

Brojne inovacije dovele su do situacije u kojoj vas više niko ne pita želite li kafu, već kakvu kafu želite.

Istraživači nastavljaju predani rad na daljem inoviranju ovog napitka – naučnici Politehničke škole Lozana i ciriškog Univerziteta ETH u saradnji sa stručnjacima iz Centra za istraživanje kompanije Nestlé krajem prošle godine najavili su mogućnost proizvodnje kafe sa vremenskim otpuštanjem kofeina. Formula će omogućiti da se energija u našem organizmu povećava postepeno, a ne trenutno, kao i da se održi tokom čitavog dana.

Produženo djelovanje je moguće zahvaljujući kubosomima, mikroskopskim kapsulama od molekula lipida i vode, koji se kao nosači aktivnih supstanci vremenom rasprše i kontrolisano ispuštaju sadržaj.

Interesovanje javnosti privukao je i skorašnji pronalazak australijskih naučnika, gen koji omogućava opstanak usjeva u pustinjskim uslovima, pa i na drugim planetama. Ovakva otkrića nagoveštavaju promjene koje su nekad mogle biti zamišljene samo u domenu naučne fantastike, a koje će dalji razvoj i inoviranje kafe učiniti još uzbudljivijim.

izvor:

mondo.ba