Nema zdravlja bez pravilne ishrane

Pravilna ishrana podrazumijeva unošenje hrane bogate nutrijentima koji će zadovoljiti potrebe organizma za obnavljanje i izgradnju ćelija i tkiva te energiju koju organizam koristi za normalno funkcioniranje i odvijanje svih životnih procesa. Sve preko tih potreba je višak koji će, vremenom, stvoriti zdravstveni problem.

Kazala je to Feni inženjerka prehrambene tehnologije Suada Karić i naglasila značaj ishrane djece, s obzirom na to da su u dobu razvoja koje zahtijeva uravnotežen unos hranjivih sastojaka neophodnih za pravilan razvoj, kako fizički, tako i intelektualni.

„Osim toga, u tom uzrastu stiču se prehrambene navike koje ostaju za čitav život. Djetinjstvo je najzahvalnije doba za razvoj pravilnih prehrambenih navika za cijeli život. Zdravstveni problem dugoročno stvara nekontrolirani unos rafiniranih ugljikohidrata, slatkiša, gaziranih sokova, pekarskih proizvoda tipa kroasana, buhtli, bijelog peciva, soli… Sve to će s vremenom uzrokovati zdravstveni problem u vidu pretilosti, anoreksije, bulimije, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa (DM 2)…“,- kaže Karić. Naglašava da broj bolesti koje se povezuju s nekvalitetnom ishranom raste, iz dana u dan.

Smatra da najjednostavniji način da se djeca hrane zdravo jeste da se roditelji hrane pravilno jer djeca budno prate odrasle, imitiraju ih.

„Međutim, ishrana djece je i društveni problem. Djeca školske pa i predškolske dobi provode mnogo vremena izvan kuće, izložena su utjecaju vršnjaka, a njihova ishrana zavisi i od organizirane ponude obroka, odnosno užine“, naglašava.

Karić misli da je u slučaju ishrane školske djece odgovornost na onima koji im nude obroke i užine, a ono što nedostaje u ponudi svakako su voće i mliječni napici…..

„Ponuda mora biti kvalitetna, raznolika, obrok i užina moraju zadovoljiti nutritivne potrebe tog uzrasta a ne samo potrebu da se zadovolji sitost. Najskuplja je nezdrava hrana“, ističe.

Podsjeća da je istraživanje provedeno među osnovcima na području KS-a nažalost potvrdilo sumnje o povećanom broju pretile djece, a Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade pokrenulo prve korake radi sistemskog rješavanja tog problema.

„Prvi korak je uvođenje dodatnog časa tjelesnog odgoja, a to je važno. Pravilna ishrana bez fizičke aktivnosti je i kao automobil bez motora. Fizička aktivnost ne samo da poboljšava motoričke sposobnosti, ona poboljšava pamćenje i razvoj mozga kod djece. Tijelo je izuzetno inteligentan sistem, a istraživanja dokazuju da se uslijed povećane fizičke aktivnosti mozak brže razvija. Treba podržati i motivirati nastavnike tjelesnog odgoja da se, kroz vannastavne aktivnosti, poveća fizička aktivnost školske djece“, smatra.

Drugi korak je, podsjeća Karić, izrada pravilnika o ishrani djece u predškolskim i školskim ustanovama, a sve radi unapređenja i poboljšanja načina ishrane.

Karić je i voditeljica tima za izradu tog pravilnika koji bi uskoro trebalo da bude objavljen, a namjera im je i obavezati ponuđače da za djecu nude nutritivno bogate obroke i užine.

„U tom pravilniku ćemo preporučiti određenu vrstu hrane ali i savjetovati koju treba izbjegavati. Naglasit ćemo i važnost razvijanja pravilnih prehrambenih navika radi sprečavanja razvoja bolesti koje su posljedica nepravilne ishrane“, navodi Suada Karić.

Izvor: FENA