Danas se navršava tačno sto godina od smrti čuvenog srpskog generala i vojvode Živojina Mišića. Svakako najpoznatiji i najslavniji trenutak u vojničkoj karijeri vojvode Mišića, koja je trajala više od četiri decenije, bila je pobjeda u Kolubarskoj bitki, kada je u skoro beznadežnoj situaciji preuzeo komandu nad Prvom armijom od ranjenog Petra Bojovića i genijalnom taktikom za svega nekoliko sedmica u potpunosti porazio austro-ugarsku vojsku. Ono što je zanimljivo, pomenuti vojvoda Bojović je, takođe, preminuo na današnji dan i to 1945. godine.
Živojin Mišić rođen je 1855. godine u selu Strugarnik kod Mionice. Svoju vojničku karijeru otpočeo je kao pitomac Artiljerijske škole učestvujući u srpsko-turskom ratu 1876-1878. Bio je učesnik i srpsko-bugarskog rata 1885. godine. Nakon promjene dinastije u Srbiji penzionisan je 1907. godine, ali je na zahtjev vojvode Radomira Putnika vraćen u službu 1909. godine. Njih dvojica su imali zadatak da sastave plan za eventualni rat sa Austro-Ugarskom, uslijed Aneksione krize. Tokom Prvog i Drugog balkanskog rata imao je veliki uticaj na pobjede u Kumanovskoj i Bregalničkoj bitki, ali je ponovo penzionisan nakon Drugog balkanskog rata 1913. godine.
Međutim, drugu penziju prekinuo je početak Prvog svjetskog rata nepunu godinu kasnije. Mišić je reaktiviran i postavljen za pomoćnika načelnika štaba Vrhovne komande. U jako teškoj situaciji u kojoj se našla Prva armija tokom Kolubarske bitke predata mu je komanda nad ovom formacijom. Komandu je preuzeo u Mionici 14. novembra od ranjenog Petra Bojovića. U tom trenutku bitka se vodila praktično na njegovom kućnom pragu, jer smo istakli da je rođen u neposrednoj blizini, u selu Strugarnik. Koristeći dobro poznavanje terena vojvoda Mišić je početkom decembra izvršio kontranapad preko planine Suvobor i Prva armija je prodrla prema Valjevu i u dolinu Kolubare razbijajući jedinice Šeste armije austro-ugarske vojske (težište napada bilo je na 16. korpus). Za svega nekoliko dana oslobođene su sve okupirane teritorije. General Mišić je zahvaljujući ovoj pobjedi dobio čin vojvode, a akcija se i danas proučava na svjetski poznatim vojnim školama. Nakon povlačenja preko Albanije i boravka na Solunskom frontu, Mišić je komandovao Prvom armijom, a kasnije je bio i načelnik štaba Vrhovne komande. Komandovao je srpskom vojskom tokom proboja Solunskog fronta i oslobađanja države, a od engleskog kralja nagrađen je titulom Viteza.
Poslije rata, Živojin Mišić nije bio entuzijasta povodom nastanka zajedničke južnoslovenske države. Preminuo je u Beogradu 20. januara 1921. godine. Može se reći da je vojvoda Mišić jedna od najznamenitijih istorijskih ličnosti kod nas.
Piše: M.V.