UTICAJ INSTAGRAMA NA MLADE

22.03.2022 Piše: urednik

U Bratuncu živi osamnaestogodišnjakinja „Malika“, koja ima profil na Instagramu sa više od 10.000 pratilaca, Aktivna je i na TikToku. Otkrila nam je da svojim objavama želi da pratiocima pruži motivaciju i podršku u svakodnevnim izazovima. Ipak, na početku se, zbog svojih objava, susretala i sa podsmijehom okoline.

„Prvobitno sam napravila Instagram profil da bih ostala u kontaktu sa svojim prijateljima, ali je kasnije to otišlo u drugom smjeru. Uglavnom objavljujem ono što moje pratioce najviše interesuje kod mene: šta radim u toku dana kao i teme iz fudbala pošto duži niz godina treniram i pratim fudbal.“

Malika smatra da je Instagram, kao i druge socijalne mreže, postao sastavni dio života. Svakodnevno objavljuje, a i sama prati brojne sadržaje. Izdvaja influenserku Barbie Afriku, jer je, kako kaže, dobar primjer mlađoj populaciji. Smatra da nije poželjno objavljivati puno detalja iz privatnog života, jer je imala loše iskustvo kada su neki korisnici iskoristili njene lične podatke.

Mladi koriste društvene mreže za kontakte sa svojim prijateljima, ali i za promociju sebe, hobija ili posla kojim se bave. Motivi zbog kojih se mladi prijavljuju na društvene mreže su različiti.

Prema statistici iz 2021. u Bosni i Hercegovini postoji oko 1.100.000 korisnika Instagram mreže. Najveći broj korisnika je u dobi od 25-34 i oni čine oko 35% ukupnog broja.

U Republici Kosovo, 68% korisnika Instagrama je u dobi od 10 do 19 godina, dok je 23% starosti od 20 do 29 godina.

Alber Sinani je mladi fotograf iz Glogovca (Drenas) iz Kosova koji Instagram koristi za promociju svojih fotografija. On kaže da je objavljivanjem svojih fotografija na Instagramu povećao obim svoga posla.

Anisa Mekuli se bavi promocijom kozmetičkih proizvoda i na svom Instagram profilu radi tutorijale, mada joj je prvobitni motiv za otvaranje Instagram profila bio komunikacija sa drugim korisnicima i dijeljenje interesantnih momenata iz svakodnevnog života. S obzirom da promoviše kozmetičke proizvode, ne koristi filtere koje nudi Instagram. Kao i mnogi korisnici ove mreže i Anisa se susretala sa lošim komentarima, ali ih, kako kaže, uvijek ignoriše.

 

INTERNO ISTRAŽIVANJE KORPORACIJE „META“

Fejsbuk je u posljednje tri godine proveo interne studije, jer je proširenje baze mladih korisnika od vitalnog značaja za godišnji prihod kompanije kojem ova grupa doprinosi i više od 100 milijardi dolara. Iako skrivano, istraživanje je 2021. ipak procurilo u javnost, nakon čega je Antigona Dejvis, šefica ove kompanije za bezbednost, svjedočila o zaštiti djece u američkom Senatu. Studija je pokazala da 32% tinejdžerki koje koriste Instagram ima pogoršanu sliku o svom izgledu.

„Ta poređenja na Instagramu mogu promjeniti način na koji mlade djevojke vide sebe“, zaključuje  londonski „The Times“ u svom članku. Studija je takođe pokazala i da više od 40 odsto korisnika Instagrama u SAD ima 22 godine ili su mlađi.

Sklonost dijeljenju samo najboljih trenutaka, pritisak da izgledaju savršeno i proizvodi koji stvaraju ovisnost mogu gurnuti tinejdžere u poremećaje ishrane, manjka samopoštovanja, pogrešne percepcije vlastitog tijela i depresiju, ukazuje interno istraživanje Meta/Facebook iz marta 2020. Istraživači su došli do zaključka da su neki od problema specifični za Instagram, jer je ta aplikacija veoma fokusirana na tijelo i/ili način života, te da određene opcije i algoritmi mogu poslati korisnike u sadržaj koji je potencijalno štetan. Najveći broj mladih osjeća sramotu, a često i očaj, zbog svog fizičkog izgleda, garderobe, automobila ili društvenog statusa koji nisu u stanju da dostignu.

 

ANKETA IZ BOSNE I HERCEGOVINE

Anketa provedena u Bosni i Hercegovini iz 2021. koja je obuhvatila 249 aktivnih korisnika, pokazuje da 54% ispitanika smatra da su društvene mreže sastavni dio života. Samo 3% ili  7 ispitanika je reklo da društvene mreže nisu bitne za život. Najveći dio sudionika koristi Facebook i Instagram.
 

Statistika

 

(Izvor: „Sociološka analiza društvenih mreža – fenomen Instagrama“, Saliha Bećirović – Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka – odsjek za sociologiju)


Statistika

ISTRAŽIVANJA O INSTAGRAMU U SVIJETU

„Kraljevsko društvo za javno zdravlje Ujedinjenog Kraljevstva“ (The UK’s Royal Society for Public Health) ispitalo je 1500 tinejdžera uzrasta od 14 do 24 godine o njihovim navikama na društvenim mrežama i kako društvene mreže utiču na njihovo mentalno zdravlje. Studija je pokazala da Instagram može da izazove depresiju, anksioznost, osjećaj usamljenosti i manjak samopouzdanja.

„Američko psihološko udruženje“ (American psychological association) je uradilo istraživanje na 129 žena starosne dobi od 18 do 35 godina. U prvom dijelu ispitavanja, žene su ispunile seriju upitnika koji su vezani sa mentalnim zdravljem i samopercepcijom. Rezultati su pokazali da je učestalost korišćenja Instagrama u korelaciji sa simptomima depresije, samopoštovanjem, anksioznošću opšteg i fizičkog izgleda i nezadovoljstvomličnim izgledom, te da je odnos između korišćenja Instagrama i svake od ovih varijabli posredovan orijentacijom na društveno poređenje.

U drugom dijelu, učesnici su bili izloženi nizu fotografija objavljenim na Instagramu, a koje se bave ličnom ljepotom, fitnesom ili putovanjima. Procjenjeno je da su fotografije značajno snizile ocjenu lične atraktivnosti ispitanika i doprinijele anksioznosti, depresiji, manjem samopoštovanju i nezadovoljstvu tijelom. Prema tome, Instagram može doprinijeti negativnim psihološkim ishodima i lošoj samopercepciji vezanoj za izgled, u skladu sa prethodnim istraživanjima.

Tehnologija i njena primjena su promjenile čovjekov način razmišljanja, slobodu, rad i sve ono što definiše čovjeka kao umno bića. One danas diktiraju perspektivu viđenja čovjeka. Jedan od  potencijalnih problema za koji se ne nalazi rješenje, a tiče se tehnološkog razvoja kao i komunikacionih tehnologija, je u teškoći prognoziranja u kojem smjeru će se razvijati i na koji način će uticati na ljudski život. Svaka sfera modernog ljudskog života vezana je za internet i konsekvence razvoja interneta. Veliki dio aspekta ljudskog života odnosi se na internet i društvene mreže, što je skoro neminovno u današnjem vremenu. Teško je ostati nevezan za takav svijet.To je novi socio-tehnički sistem koji se sastoji od ljudskih aktera, propisa, društvenih normi i društvenih struktura. (Izvor: „Superconnecte“ by prof. Mary Chayko).

Djeca odrastaju uz internet i digitalnu tehnologiju i koriste ih bez ikakvih poteškoća. Odrastaju u okruženju u kome su internet i digitalni mediji sastavni dio života. Svijet koji vrvi od tehnologije možda je i jedini kojeg poznaju. Tehnologija im služi i da se izraze i samim tim razviju svoj identitet. Pravljenjem profila na društvenim mrežama sa mnogo pažnje i uloženog vremena i truda postavljaju objave i reaguju na objave drugih. To je vjerovatno vid adolescentnog nastojanja da se stvori i održi jedinstvena ličnost, uprkos labilni i promjenjivim emocijama, identifikacijama i zahtjevima. Gotovo većina stvari koja se prvi put pojavi na internetu uvijek kao svoje korisnike najprije privuče mlađe osobe, jer su one podložne traženju nečeg novog, drugačijeg, te svoje kritičko mišljenje ne razvijaju kao neke zrelije i iskusnije osobe. Dio svakodnevnice na društvenim mrežama postalo je kontinuirano zadiranje u intimu i privatnost, dezinformisanje, virtualno zlostavljanje i hibridno ratovanje.

Susan Sontag, američka autorica i publicistkinja, je prije više od četrdeset godina opisala dejstvo fotografije na naše poimanje svijeta. Taj opis se gotovo savršeno može odnositi na problem sa Instagramom. Fotografije po svojoj prirodi polažu pravo na objektivno i istinito predstavljanje „stvarnosti“. Svaka fotografija je nužno i maltene po definiciji izvučena iz konteksta. Fotografije ne daju moralni sud, niti iznose argumente. Same po sebi ne prenose nikakve zaplete niti priče. Ipak, u nama izazivaju emocije.

 

ZAVRŠNA MISAO

Pažnja, samopouzdanje i popularnost na društvenim mrežama, konkretno na Instagramu, u prvom redu se mjeri „lajkovima“. Iskustvo objavljivanja slika na Instagramu stvara naviku. Ljudi često žude za odobravanjem ili makar priznavanjem svojih bližnjih. Trgovanje pažnjom, kao „ekonomija poklona“ vremena i energije, moćno je i unosno. Nagrada postaju komentari i „lajkovi“. To je sistem i princip na kojem djeluje Instagram. U zamjenu za date „lajkove“ i praćenja, obično se očekuje uzvraćanje„lajkova“ i praćenja, mada to ne mora funkcionisati na takvom principu. Među korisnicima društvenih medija smatra se uljudnim da se u zamjenu za pažnju drugih zauzvrat pokloni pažnja njihovim sadržajima i iskaže se „lajkovima“, favorizovanjem ili praćenjem naloga. Dokazi da smo pridobili pažnju drugih mogu se mjeriti brojem lajkova i komentara na objavi na Instagramu. Kad se ustanovi da je odnos na društvenim medijima jednosmjeran ili da nema reciprotiteta, može se prekinuti praćenje. Uglavnom, taj proces „borbe za lajk“ se najbolje može objasniti na principukorištenja Instagrama i funkcionisanja poznatih ličnosti, odnosno influensera. Želja zainformacijama o životu poznatih ljudi je velika, pa je oni tako generišu u sve većim količinama. Lajkovi su definitivno novi oblik i način pokazivanja popularnosti. Ipak, oni mogu izazvati i kontraefekat kod nekih osoba ukoliko nisu u mogućnosti skupiti isti broj lajkova kao neke poznate ličnosti ili željenu brojku poput nekog prijatelja.

U Instagramu se testira novi proizvod koji će uticati na korisnike da naprave pauzu od gledanja u ekran. To će ukazati na trenutak kada se učini da su korisnici pretjerali sa korišćenjem nekog sadržaja ili su predugo u aplikaciji. Sa tom novom funkciom bi mladi smanjili upotrebu društvenih mreža Instagram i Facebook. Takođe, predloženo je da se starosna dob prilikom pravljenja Instagram profila pomjeri sa 13 godina na 16.