„Sve dolazi na vrijeme onome ko zna da čeka“ – 191 godina od rođenja Tolstoja

„Ono što je prošlo više ne postoji, ono što će biti još nije došlo. Pa šta onda postoji? Samo ona tačka u kojoj se sastaju prošlo i buduće. Eto, u toj tački je sav naš život“, pisao je Lav Nikolajevič Tolstoj.

Bio je ruski grof, književnik i mislilac, koji je svoj život ovjekovječio romanima „Ana Karenjina“ i „Rat i mir“.

Nijedan ljubitelj ruskih klasika nije ostao ravnodušan na djela Tolstoja.

On nije želio da čitaoci njegovu junakinju osuđuju, želio je da se sažale.

Kroz život ruskog naroda, opisao je šta ljudima donosi rat, a šta mir.

Zapitao se da li je život ono što životom smatramo.

U njegovim djelima vidimo ženu i majku koja je birala između braka bez ljubavi i ljubavi bez braka.

Vidimo društvo koje je, iza zatvorenih vrata, spremno za prevare i razvrat.

Srećemo seljaka koji se užasava grada i tog društva i kojem je seoski život miliji.

U njegovim djelima vidimo čovjeka onakvog kakav jeste, bez maski.

Sve je to on opisao prije skoro dva vijeka.

A svijet i dan-danas čita njegova djela sa jednakom pažnjom i pronalazi se u njima.

Lavovski nas Lav Tolstoj kroz svoja djela stavlja u dilemu- osuđivati ili podržati, kriviti ili ne kriviti…

Lav Nikolajevič Tolstoj rođen je na današnji dan 1828. godine u Jasnoj Poljani u Rusiji. Rođen kao grof, bio je podmladak jedne od najznačajnijih grofovskih porodica u Rusiji. Učestvovao je u ratu kao dobrovoljac. Sve će to naći odjeka u njegovim djelima.

Put u književne vode otvorio je autobiografskim djelom „Djetinjstvo“, zatim „Dječaštvo“.

Ipak, cijelom svijetu postao je poznat po svoja dva, može se reći, najveća djela – „Rat i mir“ i „Ana Karenjina“.

To su djela, mora se priznati, jednog velikog uma, jednog psihologa koji poznaje svoj narod, poznaje mu narav i dušu.

Roman „Rat i mir“ Tolstoj je prvi put objavio u časopisu „Ruski vjesnik“ i to u periodu između 1865. i 1869. godine. Djelo je poznato po svojoj obimnosti, te mnoštvu likova (neko je prebrojao, ima ih 580). Iako je ovo djelo u to vrijeme donijelo svježinu u rusku i evropsku književnost, Tolstoj, kao ni njegovi savremenici, nisu ga smatrali romanom, nego epom u prozi. Ipak, danas ne samo da se smatra romanom, nego jednim od najvažnijih djela svjetske književnosti.

Poslije romana „Rat i mir“, Tolstoj je imao namjeru da u istom tonu napiše roman o Petru Velikom. Materijal je sakupljao, provodeći sate i sate u bibliotekama. Ipak, nakon nekog vremena odustao je od knjige o najvećem ruskom reformatoru, pa je odlučio da piše knjigu čija će glavna tema biti savremeni društveni život moskovske i petrogradske aristokratije. Tako je nastala priča o Ani Karenjinovoj. Roman je objavljivan u djelovima u časopisu „Ruski vjesnik“ u periodu od 1873. do 1877. godine. Sedam dijelova romana štampano je u časopisu, dok je osmi objavljen posebno.

Danas se ovaj roman proučava u školama širom svijeta, a doživio je i brojne ekranizacije. Rečenica „Sve srećne porodice liče jedna na drugu, svaka nesrećna porodica, nesrećna je na svoj način“ je jedna od najcitiranijih.

Sam je, na način sličan Ani Karenjinovoj, završio život. Umro je 1910. godine na željezničkoj stanici, vjeruje se, od zapaljenja pluća.

Lav Tolstoj je sa svojom ženom Sofijom imao 13 djece, a danas u svijetu postoji preko 200 njegovih potomaka koji se svake druge godine okupljaju u Jasnoj Polajni u čast svog dalekog pretka.

Mnogi njegovi savremenici ali i oni koji su živjeli poslije njega govorili su o njemu kao najvećem romanopiscu svih vremena.

Za kraj, njegov značaj ogleda se u tome što rijetko koji čovjek nije barem jednom u životu citirao neku njegovu misao ili se nije upleo u Tolstojevu filozofiju života.

Rijetko koja žena nije zaplakala nad sudbinom njegove Ane Karenjine (Kako godine prolaze, svaki put kada pročitate ovo djelo, shvatićete ga drugačije, provjereno!), a rijetko ko se nikada nije prepoznao u nekom od karaktera koje je tako znalački i slikovito predstavljao.

Srećan rođendan, Lave!

D.G.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *