Razvoj govora

Često se postavlja pitanje da li je razvoj govora unutrašnji proces, biološki određen proces ili se razvija uticajem okoline.  Veoma važnu ulogu u razvoju govora pored bioloških preduslovaima i socijalna sredina djeteta, odnosno majka. U zavisnosti od toga koliko vremena provodi sa djetetom, koliko mu je posvećena može značajno da utiče na razvoj njehovih jezičkih sposobnosti.

Pojam „međukonverzacijsko djelovanje“ odraslog i djeteta ključan je za razvoj govora djece. Često srećemo tepanje  prilikom razgovora sa djecom, pojednostavljenje govora. Iako to odrasli rade iz najbolje namjere to može uticati na usporavanje razvoja govora. Uglavnom to rade majke, dok su očevi ti koji za dijete predstavljaju komunikacijski izazov svojoj djeci pripremajući ih tako za komuniciranje sa  širom govornom zajednicom.

Do devetog mejseca života beba se koristi takozvanim slogovanjem, govori pa pa, mama, tata, ali nije svjesna značenja tih riječi. Između devetog i petnaestog mejseca javlja se prva riječ sa značenjem i počinje govorno razdoblje u kojem se dijete počinje aktivno služiti govorom i jezikom.Između osamnaestog i dvadesetog mjeseca dijete naglo bogati rječnik, te na mjesečnom nivou usvoji oko pedeset novih riječi. Do treće godine života djete bi trebalo usvojiti bazu materinskog  jezika što se smatra bazičnim za dalji razboj govorno- jezičkih procesa.

Od samog rođenja trebalo bi komunicirati sa djetetom, pričati mu prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Uključivati se u razgovor  sa njim i onda kada ga ne razumijemo i na taj način mu pokazati da je aktivan učesnik u komunikaciji.

 

Piše : M. U.