„Ljepota i (na)zdravlje“ – Gost: Marko Blagojević

Sezona branja malina je završena, u Bratuncu i Srebrenici sada počinje sezona branja kupina. O vrstama kupine na našem podneblju, blagodetima kupine za zdravlje, u našoj radio-emisiji „Ljepota i (na)zdravlje“ razgovarali smo sa diplomiranim inženjerom agronomije, Markom Blagojevićem.

„Proizvodnja kupine na našim prostorima je počela iste godine kao i proizvodnja malina, dakle 1985. godine. U tom periodu postajale su sorte torn fri i blek setin koje su bile veoma dobre, tražene na tržištu, sa dobrim hemijskim sastavom, dovoljnim brojem suvih materija i dosta šećera. Poslednjih desetak godina na našem tržištu pojavila se nova sorta, čačanska bestrna, koja ima veći prinos, gotovo duplo u odnosu na prethodne dvije. Jedini problem sa ovom sortom je što nema dovoljno šećera i slabo se ponaša prilikom zamrzavanja, kada od crne boje mijenja boju u blijedo crvenu. Iz tih razloga čačanska bestrna se slabije traži na evropskom tržištu gdje, u većini slučajeva,  završava naše voće i povrće.“

Od našeg sagovornika smo saznali da na našem području uspjevaju sve sorte kupina, ali je trenutno najkvalitetnija sorta loh nes. Loh nes daje dobar prinos, a po sastavu šećera i po boji zadovoljava sve potrebe uvoznika. Poslednje dvije godine cijena kupina je bila vrlo niska, ali se sa pojavom kvalitetnijih sorti i cijena mijenja. Ovaj agonom procjenjuje da bi ove godine cijena kupine po kilogramu mogla biti duplo veća, oko 1,20 km, naravno ako je u pitanju kvalitetnija sorta.

Od kupina se prave dzem, sok i vino. Što se tiče vina i soka receptura, tj razmjeru vode i šećera bira onaj koji pravi te napitke, dakle po svom ukusu, rekao nam je sagovornik. „Što se tiče bolesti koje napadaju ovu voćku, najpoznatija je „žuta rđa“, koju karakteriše oboljenje stabljike. Mnogi proizvođači prilikom uzgoja kupina ne vode računa o navodnjavanju, đubrenju, obradi zemlje. Adekvatno prskanje kupina produžiće vijek ovom voću, a prskanje se vrši i na jesen kada se stabljike pripremaju za zimu. Isti je princip pripremanaja za zimu kao i kod malina. Rodne grane se sjeku, lastari se podižu i vežu, priprema se zemljište. Bitno je očistiti između redova, a svo đubre zapaliti da ne bi došlo do širenja zaraznih bolesti.“, ističe naš sagovornik.

I kupina se sadi u jesenjem periodu kao i malina, neke vrste i u proljeće. Jesenja sadnja je uvijek bolja od proljetne, jer u jesen ima dovoljno vlage, dolazi do slijeganja zemljišta što je veoma dobro za ove dvije kulture.

 

Piše: A.A.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *