Danas je Velika Gospojina, praznik žena i djece

Velika GospojinaDanas je hrišćanski praznik Velika Gospojina, odnosno Uspenje Presvete Bogorodice.

Marija je poslije rođenja Isusa Hrista živjela 48 godina, a prema hrišćanskim knjigama, na dan njene smrti sišao je sa neba Hristos i pozvao je sebi. Trećeg dana poslije sahrane apostol Toma je otvorio njen grob, ali u njemu nije bilo tijela, što je značilo da se „uspela na nebo“.

Među pravoslavnim Srbima taj dan se praznuje kao krsno ime nekih rodova, zavjetni dan nekih naselja, a negdje se održavaju litije. Na Veliku Gospojinu se beru ljekovite trave i odlazi na izvore koji imaju ljekovito dejstvo.

Velika Gospojina je jedan od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika, spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 15. avgusta po julijanskom kalendaru, a 28. avgusta po gregorijanskom i novojulijanskom.

Prema vjerovanju, vrijeme između dvije Gospojine (Velike i Male Gospojine), naziva se međunevnica, a vjeruje se da je taj period najbolji za branje plodova i ljekovitih trava.

Ovaj praznik smatra se prije svega praznikom majki i djece, a Presveta Bogorodica je, prema vjerovanju, zaštitnica i bolesnih, pa su za ovaj praznik mnogi bolesnici odvođeni na izvore ljekovite vode da se umiju.

Tada žene beru ljekovite trave: kičicu, krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak… Ovim travama liječe se razne bolesti.

Vjeruje se i da bilje i trave ubrane na Veliku Gospojinu imaju izuzetno ljekovita svojstva.